Pelikane nježni


Malo biblijskog humora


Planirate okititi jelku za Božić? Bog to izričito zabranjuje!

Mnogi kršćanski običaji imaju svoje korijene u poganskim (tj. "bezbožničkim") ritualima, kao sveti vijenac, simbol plodnosti. Čak i datum Božića, na zimski solsticij, povezan je sa "nebeskim znacima" i obožavanjem Sunca. Moderni kršćani su kićenje jelke preuzeli od pogana. No u Bibliji, ta praksa se strogo zabranjuje.
Slušajte riječ koju vam govori Jahve, dome Izraelov. Ovako govori Jahve: "Ne privikavajte se putu bezbožnom i ne dršćite pred znacima nebeskim, jer pred njima dršću samo bezbošci. Jer su strašila tih naroda puka ništavnost, samo drvo posječeno u šumi, djelo ruku tesarovih, ukrašeno srebrom i zlatom, pričvršćeno čavlima i čekićima da se ne klima. Nalik su na ptičja strašila u vrtu: ne znaju govoriti. Treba ih nositi, jer ne umiju hodati."
Jeremija 10, 2-8

"Pelikane nježni, Spasitelju moj, blatna me u Krvi peri Presvetoj: I kap njena može svijet da spasi cijel, da bez ljage bude posve čist i bijel."

Religiozna pjesma koja se svečano pjeva po crkvama. Kakve veze ima naš Spasitelj s proždrljivim nesitom, pticom koju ne vole ribari, jer halapljivo trpa ribe u svoj tobolac ispod kljuna?
Iz mračnog kršćanskog srednjeg vijeka nam dolazi praznovjerje, da pelikan svojom krvlju hrani mlade. Ili ih čak oživljava ako su uginuli. Odmah se to povezalo s Kristovom žrtvom, i eto zgodne pjesme.

Mudra pravila i zabrane

Zli puzavci:
"Onaj koji se dotakne kakva puzavca koji ga onečisti; neka je nečist do večeri i neka ne blaguje svetih prinosa dok ne okupa svoje tijelo u vodi."

Crkotine:
"Ne smijete jesti ništa što crkne. Daj to pridošlici koji boravi u tvojim gradovima neka jede ili pak prodaj tuđincu."

Ljubitelji plodova mora (rakova, školjaka, škampa, hobotnica) pazite se:
"A što u morima i rijekama nema peraja i ljusaka - sve životinjice u vodi, sva živa vodena bića - neka su vam odvratna i odvratna neka vam ostanu!"
Levitski: 11, 10-12

"Ako putem naiđeš na ptičje gnijezdo sa ptićima ili s jajima, na stablu ili na zemlji, a majka bude ležala sa ptićima ili na jajima, nemoj uzimati majke sa ptićima: pusti majku na slobodu, a ptiće uzmi. Tako ćeš imati sreću i dug život."
Biblijski savjeti nisu nimalo mudriji od onih kakva neukog brdskog čobana.


Alkoholizam i njegova reklama u Bibliji

Čudo u Kani Galilejskoj - voda u vino

Kada je Isus bio sa svojom majkom i apostolima na svadbi (neki kažu da je to bila njegova vlastita svadba s Marijom Magdalenom), izveo je prvo od svojih brojnih čuda. Pretvorio je vodu u vinu.

Svadba u Kani
Trećeg dana bijaše svadba u Kani Galilejskoj. Kad ponesta vina... Kaže Isus poslužiteljima: "Napunite posude vodom!"... "Zagrabite sada i nosite ravnatelju stola." Kad okusi vodu što posta vinom, a nije znao odakle je - znale su sluge koje zagrabiše vodu - ravnatelj stola pozove zaručnika i kaže mu: "Svaki čovjek stavlja na stol najprije dobro vino, a kad se ponapiju, gore. Ti si čuvao dobro vino sve do sada." Tako, u Kani Galilejskoj, učini Isus prvo znamenje i objavi svoju slavu te povjerovaše u njega njegovi učenici.


No postoji li igdje podatak je li to bilo crno ili bijelo vino? Jel to bio Dingač, Kaštelet, Ždrepčeva krv, T'ga za Jug, Ribar ili možda Malvazija, Pinot ili Graševina? Jesu li se apostoli, Isus i svatovi ponapili, pa i zapjevali od toga vina? Ispada da je Isus pretvorio vodu u kvalitetno vino "kad su se svi već ponapili". Bilo je to prvo Isusovo čudo, pri kojemu su svi apostoli (koji su se ponapili) povjerovali po prvi puta u njega. Ne zaboravimo i na reklamu koju su Isus i pijani apostoli pružili opijanju "dobrim vinom".

Noa mrtav pijan

1Mojsije 9, 20-24
"Noa, zemljoradnik, zasadio vinograd. Napio se vina i opio, pa se otkrio nasred šatora. Ham, praotac Kanaanaca, opazi oca gola pa to kaza dvojici svoje braće vani. Šem i Jafet uzmu ogrtač, obojica ga prebace sebi preko ramena pa njime, idući natraške, pokriju očevu golotinju. Lica im bijahu okrenuta na drugu stranu, tako te ne vidješe oca gola. Kad se Noa otrijeznio od vina i saznao što mu je učinio najmlađi sin, reče..."

Vino razvedruje srce čovječje!

Psalam 104
"Ti daješ te niče trava za stoku i bilje na korist čovjeku da izvede kruh iz zemlje"
"i vino što razvedruje srce čovječje; da uljem lice osvježi i da kruh okrijepi srce čovjeku."


Mudre izreke 31
"Ne pristoji se kraljevima, da piju vino, ni knezovima ljubav k silovitom piću."
"Inače bi mogli zaboraviti zakon o piću i izvrnuti pravo nevoljnika."
"Podajte silovito piće bijedniku i vino tužnima!"
"On neka pije i zaboravi svoje siromaštvo i neka se više ne spominje svoje nevolje!"


Pon. zakon 14
"Onda učini u novac! Uzmi novac sa sobom i otidi u mjesto, koje izabra sebi Gospod, Bog tvoj!
Kupi za novac svega, što želiš, goveda, ovaca, vina, jakih pića i svega, što ti zaište srce! I jedi ondje pred Gospodom, Bogom svojim, te se veseli s porodicom svojom!"


1Timoteju 5
"Više ne pij vode, nego pij pomalo vina zbog želuca i čestih svojih slabosti!"

Luka 10
"Pristupi k njemu, zali uljem i vinom rane njegove i zavi ih, Tada ga podiže na svoje živinče, dovede ga u gostionicu i pobrinu se za njega."

Matej 9, 17 (Marko 2, 22; Luka 5, 37-38)
"I ne ulijeva se novo vino u stare mješine. Inače se mješine proderu, vino prolije, a mješine propadnu. Nego, novo se vino ulijeva u nove mješine pa se oboje sačuva."

Svećenicima se ne preporučuje mnogo vina

1Tim 3, 8
Đakoni isto tako treba da budu ozbiljni, ne dvolični, ne odani mnogom vinu ni prljavu dobitku.


Božja čarobna kocka

'Urim' i 'Tumim' - pismo/glava!

Kada je trebalo donijeti kakvu važnu odluku, poseban svećenik je bacao "svetu kocku":
Neka pristupa k svećeniku Eleazaru, koji će za nj tražiti odluke Urima pred Jahvom.

"Ako je krivnja na meni ili na mome sinu Jonatanu, Jahve, Bože Izraelov, daj Urim; ako li je krivnja na tvom narodu Izraelu, daj Tumim." I ždrijeb pade na Šaula i Jonatana, a narod izađe slobodan. Šaul nastavi: "Bacite ždrijeb između mene i moga sina Jonatana!" I ždrijeb pade na Jonatana.

Šaul upita za savjet Jahvu, ali mu Jahve ne dade odgovora - ni u snima, ni po Urimu, ni preko proroka. Zato Šaul reče svojim slugama: "Potražite mi ženu koja zaziva duhove da odem k njoj i upitam je." A sluge mu odgovoriše: "Evo, u En Doru ima žena koja zaziva duhove."


I u Novome Zavjetu se rabila kocka kao Božja riječ kada je trebalo odlučiti tko će zamijeniti izdajničkog Judu apostola - Barsaba ili Matija:
"Ti, Gospodine, poznavaoče svih srdaca, pokaži koga si od ove dvojice izabrao da primi mjesto ove apostolske službe kojoj se iznevjeri Juda da ode na svoje mjesto." Onda baciše kocke i kocka pade na Matiju; tako bi pribrojen jedanaestorici apostola.

...-...


Knjiga Jašerova (Knjiga Pravednika) - preporučena biblijska literatura

Knjiga Pravednika je valjda vrijedan spis na koji upućuje Biblija.
Ne piše li to u knjizi Pravednika?
Jošua 10, 13

Tada David zapjeva ovu tužaljku za Šaulom i za njegovim sinom Jonatanom. Zapisana je u Knjizi Pravednikovoj da je uče sinovi Judini.
2Samuel 1, 18

Knjiga Jašerova je sada dostupna i na netu:
http://www.pseudepigrapha.com/pseudepigrapha/jasher.html

...-...


Logika?

Riječi poganskih mudraca iz Pavlovih usta

Poslanica Titu 1, 12-13
"Reče netko od njih, njihov vlastiti prorok: "Krećani uvijek lašci, opake zvijeri, trbusi dangubni." Svjedočanstvo je to istinito..."
Pavao nije shvatio logičku igru riječima. Ja sam hrvat, a hrvati uvijek lažu, glupi su i lijeni. Jesam li rekao istinu (ako sam hrvat, a oni lažu…)?

Ustvari, Svetim Duhom nadahnut Pavao citira pjesmu poganskog pjesnika - grčkog mudraca - Epimenida iz Knososa (550 g.pr.n.ere) "Cretica", i to na dva odvojena mjesta u Novom Testamentu, ne spominjući mu ime.

U pjesmi Minos - legendarni kralj Krete - sin Boga Zeusa sa zemaljskom djevicom - govori bogu Zeusu, svome nebeskom Ocu:
Slavili su tvoj grob, O Sveti i Uzvišeni—
Krećani, uvijek lašci, opake zvijeri, trbusi dangubni!
Ali ti nisi mrtav: ti živiš i opstojiš zauvijek,
Jer u tebi doista živimo i mičemo se i jesmo
.

"Laž" Krećana jest ta da je Zeus bio smrtan, jer su štovali njegov grob kao da je u njemu leš Boga; Epimenida je držao Zeusa besmrtnim. Četvrti redak je također citiran bez spominjanja autora u Djelima apostolskim kao referenca na Boga:
"U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo, kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: "Njegov smo čak i rod!"
Djela apostolska 17, 28

Možda je tu Pavao mislio na vjerovanje da je kralj Minos Zeusov sin (očito je to nekako povezao s Isusom i Jahveom). Ili je tu čak dobio inspiraciju za smišljanje mita o zemaljskom sinu Boga Isusu.

Nije jasno kada je Epimenid povezan sa Epimenidskim paradoksom, varijacijom paradoksa o lažovu. Ono što je sigurno je pozivanje na taj paradoks u članku Bertranda Russella o teoriji o tipovima iz 1908. godine.

... kao što i neki od vaših pjesnika rekoše: "Njegov smo čak i rod!" "Ako smo dakle rod Božji, ne smijemo smatrati da je božanstvo slično zlatu, srebru ili kamenu, liku isklesanu umijećem i maštom ljudskom."
Djela apostolska 17, 28

Ovo: "Njegov smo čak i rod!" preuzeo je od Ciliciana, pjesnika Aratusa (cca. 315-240 pr.n.e.). Psalam o Zeusu: “Upravo je Zeus onaj preko koga jesno, Njegov smo čak i rod” (Phaenonlena 5). Ista himna Zeusu nađena je i kod Kleantesa (331-233 pr.n.e.).

Nije li čudno da se u Novome zavjetu nalaze himne Zeusu? Budući da su kršćani sustavno uništavali pisana djela stare Grčke, vjerojatno postoji još pozajmica koje su ubačene u Pavlove poslanice.

Poznata je i izreka iz Korinćana 15, 33
Ne varajte se: "Zli razgovori kvare dobre običaje".
To je Pavao pozajmio od Menandera Atenskog iz Thais, Frg. 218.

U Djelima 26, 14, Pavao stavlja citat od Euripida (cca. 480-406 pr.n.e.), Bacchae 794-5, u Isusova usta
“'//Savle, Savle, zašto me progoniš?// Teško ti se protiv ostana praćakati.

U Rimljanima 1, 32, citira dio iz Pseudepigrafskog Testamenta Ashera 6, 2, dok u Rimljanima 12, 21, izvlači tekst iz Testamenta od Benjamina 4:3, a u 2Korinćana 7, 9-10, citira Testament od Gada 5:6-7.

Rimljanima 8, 38 i 9, 5 sadrže navode iz 1Enoha (61:10 i 77:1).

Rimljani 11, 15-24 imaju paralele u parabolama s maslinovim drvetom Zenosa.

Niti jedan istinski Hrvat...

A.) Niti jedan Hrvat ne nosi škotski kilt.
B.) Ali moj prijatelj Andrija nosi kilt.
A.) Niti jedan "istinski Hrvat" ne nosi škotski kilt.

Kada su suočeni s nemoralnim postupcima nekih kršćana, mnogi kršćani jednostavno negiraju da su počinitelji zločina uopće bili kršćani. Kršćanin, prema definiciji, je netko tko vjeruje da je Isus Krist Nazarećanin Spasitelj. Mnogi od onih koji su u to vjerovali, počinili su vrlo gadne stvari. Npr., iako kršćani to poriču, Adolf Hitler je bio kršćanin. Priča da Hitler nije bio "istinski kršćanin", ne negira tu činjenicu. Kao što nije moguće negirati činjenicu da Biblija eksplicitno sankcionira ubijanje vještica, vjersku netrpeljivost i isključivost.

Tko je vječan?

Boga nitko nije stvorio, ali svemir je toliko kompleksan da ga je nešto moralo stvoriti.
Boga - savršeno inteligentno svemoguće Biće - nitko nije stvorio, ali život je toliko kompleksan da ga je samo neki bog mogao stvoriti.
Bog je vječan tj. oduvijek postoji, ali energija to ne može biti, a materija još manje.
Vjernici se ljute kad ih pitaš: "Tko je stvorio boga?", ali oni sami jako vole pitati "Dobro, ako ste tako pametni, što je bilo prije Big Banga? A što je izvan našeg svemira?"
Veliki naglasak se stavlja na pitanje: "Koji je smisao postojanja svemira i nas ljudi?", ali u pitanje smisla postojanja Boga se ne dira, ili se zaobilazi.

Amalečani

Izlazak 17, 14
"Onda Jahve reče Mojsiju: 'Zapiši ovo u knjigu na sjećanje i utuvi u uši Jošui da ću ja spomen na Amalečane sasvim izbrisati pod nebom!' Podiže zatim Mojsije žrtvenik i nazva ga : Jahve mi je stijeg! 'Jer', reče, 'Jahvin stijeg u ruku! Jahvin je boj protiv Amalečana od naraštaja do naraštaja!'"

Pon. zakon 25, 19
"... I zato kad te Jahve, Bog tvoj, smiri od svih tvojih neprijatelja naokolo u zemlji koju ti Jahve, Bog tvoj, daje u baštinu, izbriši pod nebom spomen na Amaleka."

Bog kaže da će zauvijek izbrisati svaki trag na neprijateljske Amaleke. (Ali spomen na njih je trajno zadržan u Bibliji, pa za Amaleke znate čak i vi koji ovo čitate).

Amalečani zatrti kao narod:
"Potom Šaul poruči Kenijcima: "Otiđite i odvojite se od Amalečana da vas ne bih istrijebio zajedno s njima, jer ste bili skloni svim Izraelcima kad su izlazili iz Egipta." I Kenijci se odvojiše od Amalečana. Šaul potuče Amalečane od Havile pa sve do Šura, koji leži pred Egiptom. I živa uhvati Agaga, amalečkog kralja, a sav narod zatre oštricom mača, izvršujući "herem", kleto uništenje."
1Samuel 15, 7-8

David ne ostavi na životu ni čovjeka ni ženu, niti jednog Amalečana (opet?!):
David je sa svojim ljudima izlazio da pljačka Gešurce, Girzijce i Amalečane, jer su to bili stanovnici zemlje od Telama preko Šura sve do egipatske zemlje. David je pustošio zemlju ne ostavljajući na životu ni čovjeka ni žene
1Samuel 27, 8-9

Amalečani ne ubijaju, ali zarobljuju žene:
Kad je David sa svojim ljudima treći dan stigao u Siklag, a to Amalečani bijahu navalili na Negeb i na Siklag; opljačkali su Siklag i ognjem ga spalili. Zarobili su žene i sve koji su bili ondje, malo i veliko. Nisu ubili nikoga.
1Samuel 30, 1; 17-18

Ali budući da su oteli i dvije Davidove žene...:
I David ih poče biti i tukao ih je od zore do mraka, izvršujući na njima "herem", kleto uništenje. Nitko od njih nije izmakao, osim četiri stotine momaka, koji zajahaše na deve i pobjegoše.
Ovaj puta je pobjeglo njih 400 na devama. Nije ih David opet sve poklao. Da, za Isusa se s ponosom kaže da je "Davidova roda".

Najvrjedniji zapis u kamenu - Božji rukopis

... je Mojsije razbio u komadiće kad je vidio da Izraelci plešu oko nekakvog zlatnog teleta.

Koja šteta! Tako vrjedan artefakt koji bi Izraelićani ljubomorno čuvali do današnjih dana, a znanost nemoćno digla ruke pred tim opipljivim čudom, nepovratno je izgubljen.
Jesmo li zlobni ako pomislimo da je upravo to bila ideja o "uništenju dokaznog materijala".

Vjernici bi se mogli zapitati: "Kako to da te ploče sa 10 zapovjedi nisu sačuvane? Gdje su? ... kao i Mojsijev grob ... i Isusov ... ili Marijin... ili Petrov i Pavlov ... ili nekog apostola ... ali na tisuće lažnih relikvija imamo još i danas...

Brak kao "biblijska vrijednost"

Neka na trenutak naši religijski konzervativci razmisle o svojim riječima i definiranju braka kao "biblijske vrijednosti" na način kako to Biblija čini.

Hoćemo li uzeti za primjer Abrahama, velikog oca religija, koji je spavao sa svojom sluškinjom kad je otkrio da je njegova voljena supruga Sara neplodna?
Ili Jakova, koji je bio otac djece od četiri različite žene (dvije sestre i njihove sluškinje)?
Abraham, Jakov, David, Salomon i kraljevi Jude i Izraela—svi ti očevi i junaci bijahu poligamisti.

Model iz Novog zavjeta nije mnogo bolji:
Isus je bio samac i propovijedao indiferentnost prema zemaljskim vezama—posebno obiteljskim.
Apostol Pavao (također samac) držao je brak činom zadnjeg izlaza za one koji nisu u stanju obuzdati svoju animalnu pohotu. "Bolje je oženiti se nego izgarati od strasti", kaže taj apostol u jednoj od najmlitavijih potpora toj "svetoj" instituciji ikada izrečenoj.

Bi li se ijedan bračni par trebao obratiti Bibliji kao praktičnom savjetniku?

I na kraju Sveta Obitelj. Otac je poočim, ali i djevac. Majka je Djevica - božica - nikada nije umrla i nikada nije sagriješila. Isus, njihovo dijete, je Bog, raspet kao kriminalac. "Uzorna obitelj" koju treba kopirati?

Bog je neznalica - primjeri

Evo primjera božje greške iz našega doba. Prema Postanku 6, 3, "Onda Jahve reče: "Neće moj duh u čovjeku ostati dovijeka; čovjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu dvadeset godina."
To se pokazalo pogrešnim kada je Jeanne Calment doživjela 122 godine i pol (recept: puno maslinova ulja u jelu, ali i za masažu).
http://en.wikipedia.org/wiki/Oldest_human

Onda su apologeti smislili da tih 120 godina "ustvari znači vrijeme do Božijega sveopćeg davljenja djece i ostalih u Noinoj poplavi".

Neće ostati kamen na kamenu od Jeruzalemskog hrama! A visoki Zid plača?
Matej 24 - Isus iziđe iz Hrama. Putom mu pristupiše učenici pokazujući mu hramsko zdanje. A on im reče: "Ne vidite li sve ovo? Zaista, kažem vam, ne, neće se ovdje ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen."

Novi zavjet je pisan poslije 70. god. kada je razoren Jeruzalemski hram. Pisci su mogli biti bolje obaviješteni kada su pisali ovo proročanstvo unazad. Ali zaboravili su na Zid plača koji još uvijek stoji od prvobitnog hrama.

Šamar po obrazu
"Čuli ste da je rečeno: Oko za oko, zub za zub! A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi."
Matej 5, 38-39

To je tehnički problematično: većina ljudi su dešnjaci, pa će šamarčinu opaliti po vašem lijevom obrazu... (možda je Isus bio ljevak?)

Zašto su Rimljani razapeli Isusa?

Teolozi bi htjeli da povjerujemo da su Rimljani raspeli Isusa zato jer su ih na to prisilili ljuti Židovi koji su Isusa mrzili. A mrzili su ga zato, jer se nije pokazao kao Mesija-Kralj koji će ih izbaviti od neprijatelja koji ih je tlačio tj. Rimljana.
Hej, stanite malo! Zar bi Rimljani nekoga raspeli, jer nije htio biti pobunjenik protiv njih?

Prije će biti da su tu priču izmislili kršćani kako bi se lakše mogli širiti Rimskom carstvom, prebacivši svu krivicu na Židove sa Rimljana.
Rani kršćani su morali prodati priču o Isusu nekome da bi religija imala što više sljedbenika. Židovima to nisu uspjeli prodati jer je vrlo mali broj Židova prešao na kršćanstvo. Jedino tadašnje tržište je ostao Rim. Nećeš valja optužiti Rimljane da su razapeli Isusa buntovnika i prodavati im onda tu priču. Optužiti se moralo Židove, te neprijatelje Rima, te buntovnike koji su zadavali probleme Rimu. A tu je i korijen antisemitizma koji je došao do vrhunca u srednjevjekovnoj Europi i kasnije pod kršćaninom Hitlerom u kršćanskoj Njemačkoj.

Slušanje na daljinu

Isus ode u predio zvan Getsemani i razgovaraše s Bogom. Ali trojica koja su bila daleko od njega, čuvajući stražu, zaspali su. Odmah potom, Isusa uhićuje četa vojnika i On nije nikada imao prilike ispričati razbježalim apostolima o onome što je pričao s Bogom Ocem/Trojstvom. Ista je stvar i s dijalogom Isusa i Pilata. Tko je o tome detaljno sve ispričao apostolima? Zasigurno neki nespomenuti anđeo. Ne piše da nije... pa onda valjda jest.

Pascalova oklada

Francuski filozof Blaise Pascal u svojim razmišljanjima o postojanju/nepostojanju Boga došao je do svoje poznate kalkulacije. On je naime shvatio pitanje vjere kao jeftinu, vulgarnu okladu u kojoj trebaš uložiti sve i to na onu opciju koja se čini najprofitabilnijom.
Njegova logika je bila sljedeća: "Mi ne možemo znati da Bog postoji, ali ne možemo znati niti da on ne postoji. Što će se dogoditi ako on postoji, a mi nismo vjerovali u njega? Izgubit ćemo vječni život."

Evo četiri opcije koje je postavio iz ovakvog razmišljanja:
  • 1. "Mi vjerujemo da Bog postoji, i on uistinu postoji. U tom slučaju nagrada je vječni život i ovo je najbolja moguća kombinacija".
Komentar: Ha, ha, ha. Postoje tisuće bogova i deseci tisuća sukobljenih sekti i sektica (vidi: http://www.godchecker.com/). Ako Bog postoji, koji je od njih onaj Pravi? Postoji bezbroj teoretski mogućih Bogova. Vjerojatnost da ste odabrali Pravoga je, stoga, beskonačno malena, a vjerojatnost da ste upali u neku vrstu pakla religije koju niste pravilno odabrali, vrlo velika.
Ako i pogodimo koji je, kako možemo brzo skočiti na zaključak da je odmah za nas pripremio vječno blaženstvo ako "vjerujemo da upravo On postoji"?
  • 2. "Mi ne vjerujemo da Bog postoji, i on uistinu ne postoji. U tom slučaju nismo ništa izgubili, nismo se ničega odricali u životu, nismo ništa posebno ni dobili, ali barem se nismo bavili vjerom i sličnim stvarima."
[b]Komentar[/b]: Ateist se ne bavi pitanjem Boga - ono je za njega irelevantno i ionako izvan dosega razuma. Stav mu je sličan znanstvenicima. Oni u svojim formulama ama baš nikada ne ubacuju kakvo božanstvo. Ubace li Boga, teorija im pada u vodu. Čega se to odriču vjernici? Zločina, prežderavanja, pokvarenosti, ubojstva, zlobe? Nedjeljnog odlaska u šoping? Predbračnog seksa?
Moramo li vjerovati u Njega i Njegovu Nagradu, ili će On biti zadovoljniji s nekim ateistom koji živi svoj život slobodan i nevezan kaznom i nagradom?
  • 3. "Mi vjerujemo da Bog postoji, a on ustvari ne postoji. Ni u ovom slučaju nismo puno izgubili, jer smo se trudili živjeti životom kojim nismo ništa dobili, praktički smo bili cijeli život u zabludi."
Komentar: Vjernik provodi život u praznoj nadi u spasenje, o kojoj je doznao iz nekakve apsurdne knjige (Biblija, Kur'an). Svoje dane ispunjava ponavljanjem molitvi, klečanjem pred svojim božanstvima i osjećajem kajanja. Daje novac Crkvi i svaki dan čita svoje svete spise. Jače fanatike nećemo niti spominjati. Ja to zovem promašenim životom.
  • 4. "Mi ne vjerujemo da Bog postoji, a on ustvari postoji. Eh ovo je najgora moguća opcija. U tom slučaju izgubili smo sve, uključujući i vječni život. Stoga u ovom kalkuliranju nikome ne bih preporučio ovu opciju."
Komentar: Kao što rekoh, Neopisivi Beskonačni Bog dopušta beskonačno mnogo teoloških tumačenja. Jedno od njih je da takav Bog nagrađuje upravo one koji su bili "dobri" i vodili pun i slobodan život u svoj svojoj punini, dakle one koji se ne obaziru na Crkvena obećanja o Raju, i ne boje se Pakla. A možda ne nagrađuje uopće. Možda je ovaj život i više nego dovoljan. Možda je pretvaranje nečega što je nastalo (čovjek) u vječno biće koje nikada neće umrijeti, logička besmislica, koju ni "Big" ne može provesti (nešto kao što Bog ne može napraviti toliko veliku planinu da je ne može preskočiti).
Pascal je zaobišao mogućnost reinkarnacije ateista u Budhizmu, života kao duha ili na nekom drugom planu. Razmatra samo crno-bijelu kršćansku opciju. U većini religija blasfemija/hereza se kažnjava teže od ne-vjerovanja. Etični ateist je opet u prednosti.

Zaključak: Bog voli ateiste jer nisu lukavi kalkulanti i ne klade se s Bogom da bi zaradili vječni život u blaženstvu.


Boga se bojte, kralja častite!

Pokoravajte se svakoj ljudskoj ustanovi radi Gospodina: bilo kralju kao vrhovniku, bilo upraviteljima jer ih on šalje da kazne zločince, a pohvale one koji dobro čine. Doista, ovo je Božja volja: da čineći dobro ušutkate neznanje bezumnika. Kao slobodni ljudi - ali ne kao oni kojima je sloboda tek pokrivalom zloće, već kao Božje sluge - sve poštujte, bratstvo ljubite, Boga se bojte, kralja častite!

Bog Jahve jako dobro pazi da njegovi kraljevi imaju bogatstva i moći u izobilju. U sljedećem odlomku, Jahve - svemogući Bog Stvoritelj - detaljno upućuje budućega kralja o tome kako mu narod mora ropski služiti. Teško je ne pomisliti da je kralj osobno dao napisati te "Božje riječi" i proglasio to "svetim spisom", da bi narod pokorno slušao njega i punio mu kraljevsku riznicu.

A Jahve reče Samuelu: Sada, dakle, poslušaj njihov zahtjev (naroda), ali ih svečano opomeni i pouči o pravima kralja koji će vladati nad njima."Samuel ponovi sve Jahvine riječi narodu koji je od njega tražio kralja. I reče: "Ovo će biti pravo kralja koji će kraljevati nad vama:

Kraljeva "prava" koja mu je dao Jahve Bog

- uzimat će vaše sinove da mu služe kod bojnih kola i kod konja i oni će trčati pred njegovim bojnim kolima. Postavljat će ih za tisućnike i pedesetnike;

- "orat će oni njegovu zemlju, žeti njegovu žetvu, izrađivati mu bojno oružje i opremu za njegova bojna kola."

- "Uzimat će kralj vaše kćeri da mu priređuju mirisne pomasti, da mu kuhaju i peku."

- "Uzimat će najbolja vaša polja, vaše vinograde i vaše maslinike i poklanjat će ih svojim dvoranima."

- "Uzimat će desetinu od vaših usjeva i vaših vinograda i davat će je svojim dvoranima i svojim službenicima."

- "Uzimat će vaše sluge i vaše sluškinje, vaše najljepše volove i magarce i upotrebljavat će ih za svoj posao."

- "Uzimat će desetinu od vaše sitne stoke, a vi sami postat ćete mu robovi."

"I kad jednoga dana budete vapili za pomoć zbog kralja koga ste sami izabrali, Jahve vas neće uslišati u onaj dan!"


Nakon svih tih silnih kraljevih potraživanja od naroda, i kad narod počne moliti Boga da mu pomogne jer tu tlaku više ne mogu izdržati, Jahve se ograđuje i kaže da im u molitvama protiv kralja neće pomoći. Ne smiju se žaliti na svoga Kralja.
U Bibliji dalje piše da je narod te nemoguće i robovlasničke uvjete objeručke prihvatio i tako zapečatio svoju daljnju sudbinu. Kralj tako dobiva bogom-dane ovlasti i uvijek može napaćenom narodu gurnuti taj "ugovor s Bogom" pod nos:
Narod nije htio poslušati Samuelova glasa nego reče: "Ne! Hoćemo da kralj vlada nad nama! Tako ćemo i mi biti kao svi narodi: sudit će nam naš kralj, bit će nam vođa i vodit će naše ratove." Kad je Samuel čuo što narod govori, kaza sve Jahvi. A Jahve reče Samuelu: "Poslušaj njihovu želju i postavi im kralja!"

"Sveti spis" o kome čitate je naručen od strane izraelskoga kralja da bi lakše držao narod u pokornosti. Možemo se samo diviti ingenioznosti vladara koji se tome dosjetio. Kada su kršćani ovome spisu dodali svoj "Novi zavjet" i tako sastavili Bibliju, opet je tome kumovao svjetovni vladar iz vlastitih interesa - car Konstantin.

Carinik Matej piše u trećem licu?

Odlazeći odande, ugleda Isus čovjeka zvanog Matej gdje sjedi u carinarnici. I kaže mu: "Pođi za mnom!" On usta i pođe za njim. Dok je Isus bio u kući za stolom, gle, mnogi carinici i grešnici dođoše za stol s njime i njegovim učenicima.
Matej 9, 9

Da je Matej to zapisao, zar ne bi rekao: "... Vidje me gdje sjedim u carinarnici, ...", ili tako nešto?

Nema Spasitelja osim Jahve-a - Vrhovnog božanstva!

"A ja sam Jahve, Bog tvoj sve od zemlje egipatske: drugog Boga osim mene ne ljubi! Osim mene nema spasitelja."
Hošea 13, 4

Katolici su ubacili još svoga Spasitelja Isusa, pa njegovu majku - Suotkupiteljicu Mariju (u bezbroj obličja kao Marija od mora, Lurdska, Fatimska Gospa, Mala-Velika Gospa, Marija Bistrica, Marija Guadalupeška, Kraljica Hrvata, Marija od tri Kamena kraj velikog Stabla...), pa mnoštvo svetaca koji spašavaju vjernike od raznih nedaća, poput odvjetnika nas "zagovaraju" kod Vrhovnog Božanstva, itd.


Otac Laži - Sotona ili Jahve?

Isus je Sotonu nazvao Ocem laži. (Ivan 8, 44) Hm, pogledajmo Knjigu postanka u tom svjetlu. Tko je lagao, Bog ili Zmija? Jahve reče Adamu i Evi da ne jedu sa stabla Spoznaje dobra i zla, jer:
"U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!"
Knjiga postanka 2, 17

(3, 4-5) - Međutim, Zmija im je obećala "Ne, nećete umrijeti! Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli, otvorit će vam se oči, i vi ćete biti kao Bogovi koji razlučuju dobro i zlo."

Tko je lagao?
Adam zacijelo nije odmah umro nakon što je ukusio od ploda, poživio je (Postanak 5, 5) još 930 godina.

(2, 7) - "Tada se obadvoma otvore oči."
Upravo kako je Zmija i rekla da će biti! Bog potvrđuje da su postali kao bogovi kako je Zmija i rekla. (3, 22) Jehova je lagao, a ne Zmija. Zmijino obećanje je istinito! Ona je vjerojatno jela i plodove spoznaje dobra i zla i plod vječnog života. I Evi svaka čast! A Jehova je Otac Laži!

Zmija je "good guy" a ne Jahve.

Bog je Adama i Evu stvorio smrtnima u raju, i nisu znali razliku između dobra i zla, prije nego što su okusili zabranjeni plod spoznaje, jer Bog kaže:
"Evo, čovjek postade kao jedan od Nas - znajući dobro i zlo! Da ne bi sada pružio ruku, ubrao sa stabla života pa pojeo i živio navijeke!" Zato ga Jahve, Bog, istjera iz vrta edenskoga da obrađuje zemlju iz koje je i uzet... pa postavi kerubine i plameni mač - da straže nad stazom koja vodi k stablu života."
Postanak 3, 22

Očito dok god nisu pojeli i plod sa stabla vječnog života, morali su ostati smrtni. Da nisu poslušali Zmiju, ostali bi ne samo smrtni već i glupi, jer ne bi okusili ploda spoznaje i postali slični Bogovima. Njihova smrtnost nije bila posljedica grijeha nego podle Jahvine ljubomore da ne postanu besmrtni Bogovi kao On i Njegovi pajdaši u Raju - zato im je zapriječio pristup drvetu života.

"Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran."
(Iz 41, 13; Izl 20, 5; Pnz 5, 9)

"Ta Jahve - ime mu je Ljubomorni - Bog je ljubomoran."
Izlazak 34, 14

"Jahve je Bog ljubomoran i osvetnik! Jahve se osvećuje, gospodar srdžbe!"
Nahum 1, 2

"Jer je Jahve, Bog tvoj, što stoji u sredini tvojoj, ljubomoran Bog;"
Ponovljeni zakon 6, 15

I sada bi trebali obožavati ljubomornog Jehovu? No way! Živjela Zmija!

Još samo kada bi nam otkrila kako do ploda sa stabla Života... ali Jehova joj je podrezao noge da do nas ne dođe. Shit!

Preostaje nam samo jos vjera u Jehovinog Sina. Ali oprez! Jabuka ne pada daleko od stabla!

Jehovin/stolarev Sin bi nas trebao očistiti od Istočnoga grijeha, "ako ga priznamo", a ja vas pitam od kojega?

Eva nije razlikovala dobro i zlo, kako je onda mogla počiniti grijeh. To je ko' da majmunu kažete: Ne diraj ovu slasnu bananu! Hoće li počiniti grijeh pojevši je? I još ih je na to nagovorila nogata* Zmija-pali Anđeo! (Hm, đavao - Zlo - slobodno se šeće po Raju, koji je čisto blaženo stanje Dobra.)

Jesu li Adam i Eva bili "besmrtni"?

Kršćanski svećenici će odmah reći da jesu, dok nisu sagriješili, pa su postali smrtni. Vidite problem? Zar besmrtnost nije nešto zasvagda, inače smo ti i ja besmrtni, dok god ne umremo. Zar ih je Bog privremeno "stvorio besmrtne", znajući da će zgriješiti i izgubiti tu "privremenu besmrtnost"? Teolozi obično dodaju da su i životinje bile besmrtne, ali je Smrt ušla u svijet nakon Adamova pada, pa su i one počele umirati.

Fundamentalisti idu i dalje, pa kažu da prije nije bilo niti mesoždera u raju - sve životinje u današnjem obliku - uključujući grabežljivce, bile su "dobre" i lijepo su se hranile biljem. Vjerojatno se nisu niti razmnožavale, jer, tako besmrtne, napučile bi cijeli raj svojim potomstvom.

Ove stupidne ideje ne uzimaju u obzir da su životinje i ljudi jeli u rajskom vrtu. Što ako bi netko prestao jesti? Prestao bi biti besmrtan, pa bi umro? Odakle besmrtnom Adamu pojam smrti, kad mu je Bog zaprijetio da će odmah umrijeti ako kuša zabranjeno voće?

Prvi ljudi su u priči bili smrtni, jer im Bog sprječava da jedu plod sa drveta besmrtnosti i izganja ih zato iz rajskog vrta, a na ulazu postavlja stražu - mnogo anđela kerubina. Danas, međutim, često se naglašava da besmrtnost duše nije uopće bila dio Biblijskih vjerovanja. Niti je bilo, u ranim fazama hebrejske misli, ideje o mogućnosti odvojenosti duše od tijela -- ona je došla s razvojem grčke filozofije.
Iako je priča iz Postanka više-manje jasna glede pitanja ljudske i životinjske besmrtnosti, u Rimljanima (5, 12) čitamo sasvim drugačiju priču - Pavlovo tumačenje "kako je stvarno bilo":
"Zbog toga, kao što po jednom Čovjeku uđe u svijet grijeh i po grijehu smrt, i time što svi sagriješiše, na sve ljude prijeđe smrt..."

Pavao je jedinstven u tvrdnji da je smrt nastala tek Adamovim padom. Nitko to prije njega nije tvrdio. Tu on prikladno uklapa Krista, jer on tobože prvi skida Adamovo prokletstvo, i ljudima opet daruje besmrtnost, umirući ovaj puta za njihove grijehe, a ne, kao Adam, tobože radi svojih grijeha gubi besmrtnost.

Tipologiju Adama i Krista je izmislio Pavao. Pavao je smislio temelje kršćanske vjere, a evanđelisti, mnogo godina nakon njegovih poslanica, pišu svoja evanđelja. U Postanku, kako je i inače bio običaj u starom svijetu, pojam besmrtnosti je bio rezerviran samo za Bogove, i pokojeg smrtnika heroja. Prema Bibliji, više izgleda da je Adam na uzlaznom putu prema stjecanju besmrtnosti i proširenju svijesti, nego da je kažnjen smrću za nekakav prvotni grijeh. Oni su nakon jedenja zabranjenog ploda postali "skoro kao mi Bogovi" - dakle unaprijedili su svoj prvotni položaj.
Još je samo trebalo da pojedu plod drveta vječnog života i pridružili bi se društvu Bogova. To nije prvi puta da teološka (Pavlinska) tumačenja tumače upravo suprotno nego izvorni tekst, jer im tako odgovara.

Koliko god to paradoksalno zvučalo, ali sve nade kršćana u vječni život u Raju, temelje se na teološkim tumačenjima jednog jedinog čovjeka - Pavla (bivšeg ubojice i progonitelja vjernika).

Smisao slobodne volje

Umjesto da nas učini inkarnacijama čiste nesebične Ljubavi i ispuni blaženstvom, Bog je odlučio ljudima dati slobodnu volju, tako da se svi ne odluče za Dobro, pa da mnogi (pola? većina?) završi s leđima okrenutim Dobru, Ljubavi i Istini, u vječnoj, bolnoj odijeljenosti od Boga. Bog je to unaprijed znao, pa opet je čovjeku "ugradio mehanizam slobodne volje". Tako je stvorio univerzum s Paklom punim poklonika Sotone, koji moraju vječno trpjeti zbog te odvojenosti. Sve to, tobože, u ime slobode. Sulude li teologije.

Tko laže - Jeremija ili Mojsije ili Jahve?

Jeremija 7, 22:
"Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: 'Ja ništa ne rekoh ocima vašim o paljenicama i klanicama, niti im što o tom zapovjedih kad ih izvedoh iz zemlje egipatske.'"

Ali Mojsije "piše":
"'Ovako reci Izraelcima', progovori Jahve Mojsiju... 'Načini mi žrtvenik od zemlje i na njemu mi prinosi svoje žrtve paljenice i žrtve pričesnice, svoju sitnu i svoju krupnu stoku.'"
Izlazak 20, 22-24

Nakon naredbe o pretvaranju oltara u stol za klanje, Jahve detaljno opisuje kako treba kupovati i vladati robovima.
(vidi: Priručnik za trgovinu robovima, u izborniku 'Sociologija')

...-...


Kuda li je to Bog otišao?

"Kad je Jahve završio razgovor s Abrahamom, ode, a Abraham se vrati u svoje mjesto."
Postanak 18, 33

Zna li Bog gdje se kreće Sotona?

"Jahve tad upita Satana: 'Odakle dolaziš?'
A on odvrati:
'Evo prođoh zemljom i obiđoh je'"

Knjiga o Jobu 1, 7

Tko je pročitao Jahvine misli pa ih zapisao?


"Jahve pomisli: 'Zar da sakrivam od Abrahama što ću učiniti kad će od Abrahama nastati velik i brojan narod te će se svi narodi zemlje njim blagoslivljati?'"

Jahve "ide dolje razvidjeti"

"Onda Jahve nastavi: 'Velika je vika na Sodomu i Gomoru da je njihov grijeh pretežak. Idem dolje da vidim rade li zaista kako veli tužba što je do mene stigla. Želim razvidjeti.'"

Jahve se pokaja

Postanak 6, 6 - "Jahve se pokaja i u svom srcu ražalosti što je načinio čovjeka na zemlji."
Jedna od najpoznatijih kontraverzi u cijeloj Bibliji odnosi se baš na ovu rečenicu. Ono što nas iznenađuje kao prvo je sama mogućnost da Bog žali nad onim što je učinio.
Ako je Bog svemogući, zašto žali nad svojim dijelima? Zar nije kada ih je činio, znao kakve će posljedice prouzrokovati? Još više nas iznenađuje kako Boga nešto može žalostiti u srcu.

Obećanje ludom radovanje


Tada mu on reče: "Ja sam Jahve koji sam te odveo iz Ura Kaldejskoga da ti predam ovu zemlju u posjed."
A on odvrati: "Gospodine moj, Jahve, kako ću ja doznati da ću je zaposjesti?"
Odgovori mu: "Prinesi mi junicu od tri godine, kozu od tri godine, ovna od tri godine, jednu grlicu i jednog golubića."

Sve mu to donese, rasiječe na pole i metnu sve pole jednu prema drugoj; ptica nije rasijecao. Ptice grabežljivice obarale se na leševe, ali ih je Abram rastjerivao.
Kad je sunce bilo pri zalazu, dubok san obuzme Abrama, a onda se na nj spusti gust mrak pun jeze.

Tada Bog reče Abramu: "Dobro znaj da će tvoji potomci biti stranci u tuđoj zemlji; robovat će i biti tlačeni četiri stotine godina, ali narodu kojem budu služili ja ću suditi; i konačno će izići s velikim blagom. A ti ćeš k ocima svojim u miru poći, u sretnoj starosti bit ćeš sahranjen.
Oni će se ovamo vratiti za četvrtog naraštaja, jer mjera se zlodjela amorejskih još nije navršila."

Kad je sunce zašlo i pao gust mrak, pojavi se zadimljen žeravnjak i goruća zublja te prođu između onih dijelova. Toga je dana Jahve sklopio Savez s Abramom rekavši: "Potomstvu tvojemu dajem zemlju ovu od Rijeke u Egiptu do Velike rijeke, rijeke Eufrata: Kenijce, Kenižane, Kadmonce, Hetite, Perižane, Refaimce, Amorejce, Kanaance, Girgašane, Jebusejce."


Čitajući ovaj odlomak, svatko normalan se pita - kome daje zemlju Kanaansku, Abramu ili njegovom budućem potomstvu? Očito je ovaj tekst bio umetnut kako bi se opravdalo zaposjedanje Obećane zemlje Izraelcima pod predvođenjem Jošue.

No u tekstu je uočljivo nekoliko stvari. Abram baš i nije oduševljen Božjim darom. On tu zemlju baš i ne osjeća kao svoju. Konačno od Hetita Efrona kupuje zemlju za grob svojoj Sari. Da je zemlja u njegovom posjedu, nebi ništa kupovao.
Abram nema pravo na tu zemlju jer je ona već naseljena i podijeljena.

Gdje je nestala najveća svetinja svih vremena - Kovčeg saveza?

Oko kovčega saveza u kojem su se nalazile ploče sa "drugih" deset zapovijedi vežu se velike misterije. Kovčeg koji je trebao biti najveća svetinja.

2Ljet 35, 3 govore - "Zatim je rekao levitima koji su poučavali sve Izraelce i bili posvećeni Jahvi: 'Metnite sveti Kovčeg u Dom koji je sagradio Davidov sin Salomon, izraelski kralj; ne smijete ga više nositi na ramenima; sada služite Jahvi, svojem Bogu, i njegovu izraelskom narodu!'"

Ta rečenica postavlja brojna pitanja - Gdje i zašto je do tada kovčeg bio? Najvjerojatnije je Jošija nakon što je uklonio iz Hrama hipove Baala i Astarte odlučio vratiti kovčeg na mjesto gdje se trebao nalaziti. No odgovora gdje je do tada bio nemamo.

Ali kovčeg ponovo nestaje, ali od tada za stalno. Kada je Nabukodonozor razorio Jeruzalem i hram, nestaje i kovčeg. Zar nešto tako sveto da bi brojni ljudi dali svoj život za njega može samo tako nestati bez ikakvog objašnjenja? Ne znamo je li uništen, odnesen u Babilon, sakriven na nepoznato mjesto ili odnesen u Egipat ili negdje drugdje.

Marko 7, 24 kaže: Odande otiđe u kraj tirski. I uđe u neku kuću. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti.
Zasto je Isus išao u Tir i što je radio u kući, za koju nije htio da itko dozna da je u njoj?

Biblija pripisuje Bogu neznanje

"I reče Bog: "Neka bude svjetlost!*" I bi svjetlost. I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame."
Knjiga Postanka 1, 3-4

Po Bibliji, na samom početku, Bog eksperimentira, jer nije znao da je svjetlost dobra dok je nije vidio. Neodgovoreno pitanje: je li prije nego što je Bog stvorio svjetlost bila tama? Očito nije, jer je tek poslije Bog "odvojio svjetlost od tame". Što je onda bilo? Ništa? Niti prostor niti vrijeme. Može li "postojati ništa"? Može li se ništa odvojiti od nečega? Šuplje od praznog? Eto materijala za proučavanje na katoličkim sveučilištima.

Izaija 45, 7
"...ja tvorim svjetlost i stvaram tamu."
Kako to Bog stvara tamu (Post 1, 4)? I stvara svjetlost kao neki drugi entitet, koji se razlikuje od tame? Kako Bog razdvaja svjetlost od tame? Svjetlost na jednu, a tamu na drugu stranu?

Je li moguće izumiti mrakulju? Žarulju, koja, kada se uključi prekidač, ispuni vašu sobu tamom usred bijela dana? Možda bi trebalo patentirati fotone mraka? Antifotone?
_______
*Po današnjim spoznajama znanosti, u početku nastanka svemira nije bilo svjetlosti, svemir je bio neproziran, vladala je potpuna tama.
Tristo trisuća godina nakon Velikog Praska temperatura se toliko snizila da je
energija fotona manja od energije veze elektrona u atomima vodika, helij i litija. Više
nema slobodnih elektrona. Vezani su u atome, te se od tog trenutka fotoni slobodno
propagiraju. Svemir je proziran. Astronomi mogu studirati evoluciju Svemira do ovog
trenutka. Ovo svjetlo, odnosno elektromagnetsko zračenje koje ima spektar
kao crno tijelo ugrijano na temperaturu od 6000 K je kozmičko pozadinsko zračenje
–”eho” Velikog Praska koje i danas ispunjava čitav Svemir.

Zaključak: od Božjega, "Neka bude svjetlost", i izjave "I bi svjetlost", ili "Vidje Bog da je to dobro", proteklo je 300.000 godina. Izgleda da Bog nije tako svemoguć kako se pretpostavljalo.

Bog se zaklinje samim sobom

...da će blagosloviti Abrahama. Stvarno je moćan takav Zavjet!
"Kunem se samim sobom, izjavljuje Jahve: ..."

Isus Krist tj. svemogući Bog, pak kaže:
"Ako ja svjedočim sam za sebe, svjedočanstvo moje nije istinito. Drugi svjedoči za mene i znam: istinito je svjedočanstvo kojim on svjedoči za mene."
Ivan 5, 31

Pa se dopunio:
"Ta i u vašem zakonu piše da je svjedočanstvo dvojice istinito. Ja svjedočim za sebe, a svjedoči za mene i onaj koji me posla, Otac."
Ivan 8, 18

Zaboravio je spomenuti i Svetoga Duha, kao svjedoka koji će posvjedočiti za Njih obojicu.

Neobrezana usta

"Mojsije prozbori Jahvi: "Kad me Izraelci nisu slušali, kako će me, spora u govoru, saslušati faraon!"

Biblijski prevoditelj nas je lišio lijepe usporedbe na hebrejskom: "kako će me, 'neobrezanih usana' saslušati faraon?"
Danas bismo rekli: laprdonja. Zamislite da su usta nekome nalik na neobrezani penis izrazito duga prepucija i da pokušava govoriti, al ne može, nego laprda. :-)

Probodeni Isusovi dlanovi

Na svetim slikama, raspelima, ikonama i sl., probijeni su Kristovi dlanovi u sredini, tobože od čavala kojima je pribijen na križ.

Međutim, dokazano je da su Rimljani nesretnike pribijali kroz zapešće, jer bi se inače, pod težinom tijela, pokidala koža dlana. Interesantno je i da su se stigme raznoraznih svetaca (krvave mrlje) također nalazile usred dlana, dakle na pogrešnom mjestu!

Na tisuće Židova su Rimljani pribijali na križ kao kaznu za pobunu. Radi većeg poniženja, kažnjenici su uvijek bili goli.
Križ nije bio simbol ranog kršćanstva. Isusa su isprva obožavali kao (žrtvenog) Jaganjca Božjega. Tek je Koncil u Konstantinopolisu 707. godine uveo simbol križa s čovjekom pribijenim na njega.

Nogata zmija

U holivudskim spektaklima koji su na platnu oživjeli mitove iz Biblije, stidljivo proviruje i nogata zmija (!?), koja je ponudila Evi plod sa zabranjenog drveta spoznaje. Uhvaćenu na djelu, Jahve joj za kaznu oduzima noge i osuđuje da plazi po svom trbuhu i jede zemlju cijelog života.
__________________
*Zmija se-ta. Ova zmija je nacrtana s parom ljudskih noguu 15. stoljeću prije nove ere u egipatskom papirusu Ani, tzv. "Knjizi mrtvih."

Zmija bijaše lukavija od sve zvjeradi što je stvori Jahve, Bog.
Nato Jahve, Bog, reče zmiji: "Kad si to učinila, prokleta bila među svim životinjama i svom zvjeradi divljom! Po trbuhu svome puzat ćeš i zemlju jesti sveg života svog!

Postanak 3, 14

Imena likova

Izmijenjena su i imena glavnih biblijskih aktera.

Jeste li znali:
Blažena djevica Marija je ustvari Mirijam. U Starom Testamentu se spominje proročica Mirijama, ali u Novom se isto židovsko ime prekršta u Marija. Zašto?

Isus Krist: Krist znači titulu Mesija, a Isus je grčki oblik od Yehosha. Isus je ustvari židovsko ime Yehosha ben Yoseph (oca Yoseph-a tj. Josipa).
Ili na naški: Joško Josipović (srpski: Spasoje Josipović)
Ako Mirijam može bit Marija, a Yoseph po naški - Josip, zašto Isus ne bi bio Joško Josipović ili možda Joško Božićević?

Krist mu svakako nije prezime. "Krist" znači Mesija - Pomazanik.

Međutim...ne znamo čak ni je li ime "Isus" njegovo pravo ime. U Galileji, koja se danas jednim dijelom nalazi u Libanonu, drugim u Izraelu, u Isusovo vrijeme su vladali nemiri i pobune protiv strane rimske vlasti. Židovski narod bio je ispunjen nadom u mesijin dolazak. Nadali su se da će ih on osloboditi od Rimljana, koji su ih potčinjavali.

Mnogi proroci, koji su putovali zemljom, pozivali su se na Jošuu ben Nuna kao velikog mitskog uzora osloboditelja. Jošua je kao Mojsijev nasljednik bio vođa izraelskih plemena pri osvajanju zapadnog Jordana. Prema mitu je vodio Izraelce protiv Kanaana i srušio zidine Jerihona uz zvuk truba, te sa izraelskim narodom i zavjetnim kovčegom prešao Jordan, ne smočivši noge.
Ti su proroci sami sebi nadijevali ime Jošua. A ime "Isus" nije ništa doli grčki prijevod imena Jošua. Lako je moguće da se ime "Isus" u ono doba manje upotrebljavalo kao vlastito ime, a više kao oznaka za nekoga tko je nastupao kao Bogom nadahnuti političko/vjerski osloboditelj.

Vjerojatno su Isusa Krista njegovi pristalice tako nazivali, jer se od njega nisu nadali nadzemaljskom, nego svjetovnom oslobođenju. Da im je slučajno napomenuo da ih nije došao osloboditi od Rimljana, nego od njihovih grijeha, vjerojatno bi ga proglasili luđakom. To je naknadni izum pavlinskih teologa.

Isusova duga, valovita kosa... upitna

Pavao u 1Korinćanima 11, 14:
"Ne uči li nas i sama narav
da je mužu sramota ako goji kosu?
A ženi je dika ako je goji
jer kosa joj je dana mjesto prijevjesa."


Jako teška kosa:
"U svemu Izraelu ne bijaše čovjeka tako lijepa kao Abšalom komu bi se mogle izreći tolike pohvale: od pete do glave nije bilo na njemu mane. A kad bi šišao kosu - a šišao ju je na koncu svake godine, jer mu je bila preteška pa ju je morao šišati - mjerio bi svoju kosu: bila bi teška dvije stotine šekela, po kraljevskoj mjeri."
2Samuel 14, 25-26

Idoli (kumiri)

“Idoli su njihovi srebro i zlato, ljudskih su ruku djelo. Usta imaju, a ne govore, oči imaju, a ne vide. Uši imaju, a ne čuju, nosnice, a ne mirišu. Ruke imaju, a ne hvataju, noge imaju, a ne hodaju; glas im iz grla ne izlazi. Takvi su i oni koji ih napraviše i svi koji se u njih uzdaju
Psalm 115, 4-8

Idoli su materijalni simboli iza kojih stoje neki religijski koncepti.
Ne i po Bibliji! U njoj piše da su to samo mrtvi komadi drveta ili kamena, i da oni koji ih obožavaju čine budalaštinu, jer im kamen neće odgovoriti na njihove molitve.

Naizgled mudro rezoniranje, no iza toga se krije nešto drugo. Naime kako drevni Izraelci tako i današnji kršćani u svojim hramovima posjeduju mnoštvo kipova, raspela, svetih slika, i raznog drugog euharistijskog pribora načinjenog, gle, od metala, drveta, kamena ili plastike, koji nit' govore nit' mrdaju. Dovedete li to u pitanje, odjednom se radi o simbolici. Ali ako se spomenu kipovi drugih vjera, odjednom to nije simbolika, nego "glupi primitivci obožavaju komad kamena ili drveta".

Vjernici ustvari kažu ovako:
"Iza predmeta pred kojima ja klečim, simbolički štujem pravoga Boga. A predmeti pred kojima kleče drugi vjernici predstavljaju idolopoklonstvo prema lažnim i nepostojećim bogovima/demonima, pa oni ustvari obožavaju kamenje i komade drveta."
Drugim riječima, samo moje predodžbe su istinite, a tuđe su sasvim lažne.

Prva žrtva dugih, dosadnih propovjedi

Pavao je znao do besvijesti ponavljati otrcane fraze na svojim propovjedima. Ista stvar se događa i danas na misama - beskrajna bezumna papagajska mehanička ponavljanja uvijek istih molitvi i riječi, recikliranje prastare "radosne vijesti". Pavao čak to priznaje u poslanici Filipljanima:
Uostalom, braćo moja, radujte se u Gospodinu! Pisati vam jedno te isto meni nije dosadno, a za vas je sigurnije. Čuvajte se tih pasa, čuvajte se tih opakih radnika, čuvajte se te osakaćenosti!
Filipljanima 3, 1

Nije niti čudo da su neki zaspali na njegovim propovjedima. Biblija je zabilježila i nesretan pad s prozora, kada je mladić od dosade zaspao:
"Na prozoru je sjedio neki mladić imenom Eutih. Kako je Pavao dulje govorio, utone on u dubok san. Svladan snom, pade s trećeg kata dolje. Digoše ga mrtva."
Djela apostolska 20, 9

No, nema problema! Pavao je odmah oživio polomljenog mrtvaca, kako bi svi bili zadovoljni:
"Pavao siđe, nadnese se nad dječaka, obujmi ga i reče: 'Ne uznemirujte se! Duša je još u njemu!' Zatim se pope pa pošto razlomi kruh i blagova, dugo je još zborio, sve do zore. Tad otputova. Mladića odvedoše živa, neizmjerno utješeni."

Je li Isus Bog?

"Tada Isus prozbori mnoštvu i svojim učenicima: 'Na Mojsijevu stolicu zasjedoše pismoznanci i farizeji. Činite dakle i obdržavajte sve što vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jer govore, a ne čine. Vežu i ljudima na pleća tovare teška bremena, a sami ni da bi ih prstom makli. Sva svoja djela čine zato da ih ljudi vide. Doista, proširuju zapise svoje i produljuju rese. Vole pročelja na gozbama, prva sjedala u sinagogama, pozdrave na trgovima i da ih ljudi zovu 'Rabbi'.
Vi pak ne dajte se zvati 'Rabbi', jer jedan je učitelj vaš, a svi ste vi braća. Ni ocem ne zovite nikoga na zemlji jer jedan je Otac vaš - onaj na nebesima. I ne dajte da vas vođama zovu, jer jedan je vaš vođa - Mesija.'"


Ova zadnje rečenica je malo problematična, jer se Isus nikada nije jasno proglasio Mesijom, a opet je to nekako kriomice naveo ljude da tako misle. Moguće je i da je naknadno dodana kako ne bi bilo sumnje da je vođa = Isus.
U Bibliji piše "...jer jedan je vaš vođa - Krist", no mi znamo da Krist nije Isusovo prezime, nego riječ na grčkom: Mesija.

Ovo mi je jedna od najpozitivnijih Isusovskih rečenica:
"I dok je izlazio na put, dotrči netko, klekne preda nj pa ga upita: 'Učitelju dobri, što mi je činiti da baštinim život vječni?' Isus mu reče: 'Što me zoveš dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini!'"
Marko 10, 17-18

Ako je odvraćao ljude od klečanja i obožavanja sebe, onda to dodaje pozitivi kod tog lika.

To je jedan od najvećih argumenata da Isus nije za sebe tvrdio da je Bog:
"'Ja i Otac jedno smo.'
Židovi ponovno pograbiše kamenje da ga kamenuju. Isus im odgovori: 'Mnoga vam dobra djela Očeva pokazah. Za koje me od tih djela kamenujete?'
Odgovoriše mu Židovi: 'Zbog dobra te djela ne kamenujemo, nego zbog hule: što ti - čovjek - sebe Bogom praviš.'
Odgovori im Isus: 'Nije li pisano u vašem Zakonu: Ja rekoh: bogovi ste! Ako bogovima nazva one kojima je riječ Božja upravljena - a Pismo se ne može dokinuti - kako onda vi onome kog Otac posveti i posla na svijet možete reći: 'Huliš!' - zbog toga što rekoh: 'Sin sam Božji!' Ako ne činim djela Oca svoga, nemojte mi vjerovati. Ali ako činim, sve ako meni i ne vjerujete, djelima vjerujte pa uvidite i upoznajte da je Otac u meni i ja u Ocu.'
Nato ga ponovno nastojahu uhvatiti, ali im on izmaknu iz ruku."


Ovdje piše da je Isus branio to što se nazivao božjim sinom, jer drži da čini dobra djela u skladu s božjom voljom, i da to uopće nije nikakvo huljenje na Boga, jer je Bog Jahve ljudima rekao "Bogovi ste!". On je čak skromniji: ne naziva se Bogom, nego samo njegovim sinom. A bogovima se imaju pravo nazivati svi ljudi, jer tako piše u Pismu.
Ono da Isus kaže: vašem Zakonu - je očita kršćanska ubačena fraza - sugerira da je to Židovski a ne Isusov Zakon, što je nemoguća tvrdnja. A i ostali dio teksta odiše mržnjom prema Židovima.

Razmnožavanje

Izraelska populacija je narasla od 70 (Izlazak 1, 5) na nekoliko milijuna (preko 600.000 odraslih muškaraca - Izlazak 12, 37) za samo nekoliko naraštaja!

Brojevi 24, 7
"Kralj će njegov nadvisit' Agaga, reče Bileam (onaj koji je razgovarao sa svojom magaricom)."
Ali Bileam nije mogao znati za kralja Agagu, jer Agaga nije živio do kralja Šaula. (Vidi 1Samuel 15, 33 gdje Samuel sasiječe kralja Agagu na komade.)

Svaki muški Midjanac je ubijen za vrijeme Mojsija (Brojevi 31, 7), a opet nekoliko godina kasnije, namnožili se poput skakavaca:
"...ne bijaše broja njima ni njihovim devama (Suci 6, 5)."

Kada je prorok Ezra čuo da Izraelci nalaze bračne drugove/družice kod drugih naroda:
"Na tu vijest razderah svoju odjeću i svoj ogrtač, čupao sam kosu i bradu svoju i sjedoh utučen."

Prorok Nehemija je postupio malo agresivnije:
"Korio sam ih i proklinjao, neke sam i tukao, čupao im kose i zaklinjao ih Bogom."

I ljudi i stoka glasno boga zazivlju

"Tada se po odredbi kralja i njegovih velikaša oglasi i objavi u Ninivi: "Ljudi i stoka, goveda i ovce da ne okuse ništa, ni da pasu, ni da vodu piju. Nego i ljudi i stoka da se pokriju kostrijeću, da glasno Boga zazivlju i da se obrati svatko sa svojega zlog puta i nepravde koju je činio."
Jona 3, 7

Bog lovac, kožar, krojač i stilist

Postanak 3, 21 - "I načini Jahve, Bog, čovjeku i njegovoj ženi odjeću od krzna pa ih odjenu."

Lukavi Bog Jahve

"Kad prorok govori u ime Jahve pa to ne bude i riječ se ne ispuni, onda je to riječ koje Jahve nije kazao."
Evo dokaza bezgranične Jahvine mudrosti. Na taj način samo ispunjena "proročanstva" važe kao njegova. Kako je bilo proroka koliko i magaraca, uvijek se našlo nešto što se ispunilo, Jahvi u čast.

"Ako se u tvojoj sredini pojavi kakav prorok ili čovjek sa snoviđenjima pa ti iznese kakvo znamenje ili čudo; i to se znamenje ili čudo o kojem ti je govorio ispuni i onda ti on rekne: 'Pođimo sad za drugim bogovima kojih dosad ne poznaješ i njima iskazujmo štovanje', nemoj slušati riječi toga proroka ni sne toga sanjača: ta to vas iskušava Jahve, Bog vaš; hoće da dozna ljubite li zbilja Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim i svom dušom svojom."
Ovo je još lukavije. Ako se neko proročanstvo ili čudo desi, ali u korist drugoga Boga, to samo Jahve iskušava svoje vjernike.


Je li Bog Jahve iz Staroga/Novoga Zavjeta madžarski Bog?
  • Lk 1, 68 "Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, što pohodi i otkupi narod svoj!"
  • 1Kr 8, 15 "Reče on: "Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji je svojom rukom ispunio obećanje što ga na svoja usta dade ocu mome Davidu, rekavši..."
  • 2Kr 14, 25 "On je dobio natrag izraelsko područje od Ulaza u Hamat do Mrtvoga mora, prema riječi koju je Jahve, Bog Izraelov, rekao preko sluge svoga Jone, sina Amitajeva, proroka iz Gat Hahefera."
  • 1Ljet 24, 19 "To je njihov red u službi kojim treba da idu u Jahvin Dom, po svom pravilu, primljenu od oca im Arona, kako mu je zapovjedio Jahve, Bog Izraelov."
  • 2Ljet 2, 11 "Dometnu još i ovo: "Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji je stvorio nebesa i zemlju. On je kralju Davidu dao mudra, pametna i umna sina koji će jedan dom graditi Jahvi, a drugi sebi da iz njega kraljuje."
  • 2Ljet 6, 4 "Reče on: "Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji svojom rukom ispuni obećanje što ga na svoja usta dade ocu mome Davidu, rekavši..."
  • 2Ljet 13, 5 "Ne znate li da je Jahve, Bog Izraelov, predao Davidu kraljevstvo nad Izraelom zauvijek, njemu i njegovim sinovima, osoljenim savezom?"
  • 2Ljet 34, 26 "A judejskome kralju, koji vas je poslao po Jahvin savjet, recite ovo: Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: Riječi si čuo."
  • 2Mak 9, 5 "Ali Svevid, Gospodin Bog Izraelov, udari ga neizlječivom i nevidljivom bolešću. Čim je izgovorio onu riječ, spopade ga u crijevima nesnosna bol i strašne muke u utrobi."
  • 1Sam 1, 17 "Tada joj Eli odgovori ovako: "Pođi u miru! A Bog Izraelov neka ti ispuni molitvu kojom si ga molila."
  • 1Sam 20, 12 "Tada Jonatan reče Davidu: "Jahve, Bog Izraelov, neka mi bude svjedok! Ja ću iskušati svoga oca sutra u ovo doba. Ako bude dobro po Davida, a ja ne pošaljem k tebi da te obavijestim..."
  • 1Sam 25, 32 "David odgovori Abigajili: "Neka je blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji te danas poslao meni u susret!"
  • 2Sam 7, 26 "Neka se veliča tvoje ime zauvijek i neka se govori: Jahve nad vojskama jest Bog Izraelov, a dom sluge tvoga Davida neka stoji čvrsto pred tobom."
  • Br 16, 9 "Zar vam je malo što vas je Bog Izraelov izdvojio iz Izraelove zajednice da vas približi k sebi te da vršite službu u Jahvinu prebivalištu i da stojite pred zajednicom služeći joj?"
  • Ez 44, 2 "I reče mi Jahve: "Ova će vrata biti zatvorena; neka se ne otvaraju i nitko neka ne ulazi na njih, jer ja, Jahve, Bog Izraelov, kroz njih prođoh - zato neka budu zatvorena."
  • Ezr 7, 6 "...taj Ezra vrati se iz Babilona. Bio je književnik vješt Mojsijevu Zakonu, koji je dao Jahve, Bog Izraelov. Kako je ruka Jahve, Boga njegova, bila nad njim, kralj mu je dao sve što je tražio."
  • Iz 21, 17 "...mnogobrojnih strijelaca među hrabrim sinovima Kedrovim malo će ih ostati." Tako je govorio Jahve, Bog Izraelov. Protiv radovanja u nevrijeme..."
  • Iz 45, 3 "Dajem ti tajna blaga i skrivena bogatstva, da bi spoznao da sam ja Jahve koji te zovem po imenu, Bog Izraelov."
  • Iz 45, 15 "Doista ti si Bog skriveni, Bog Izraelov, Spasitelj."
  • Iz 52, 12 "Jer nećete izići u hitnji, niti ćete ići bježeći, jer će vam prethodnica biti Jahve, a zalaznica Bog Izraelov! Četvrta pjesma o Sluzi Jahvinu..."
  • Jdt 14, 10 "Tada Ahior, vidjevši što je sve učinio Bog Izraelov, povjerova čvrsto u Boga te se dade obrezati i tako bi pribrojen narodu Izraelovu."
  • Jr 7, 21 "Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "Paljenicama dometnite još i klanice, i jedite meso."
  • Jr 9, 14 "...ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: Evo, nahranit ću narod ovaj pelinom i napojiti ga vodom zatrovanom."
  • Jr 16, 9 "Jer ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "Evo, učinit ću da s ovog mjesta i pred vašim očima i u ovim danima iščeznu poklici radosti i veselja i glasovi zaručnika i zaručnice."
  • Jr 23, 2 "Stoga ovako govori Jahve, Bog Izraelov, protiv pastira koji pasu narod moj: "Vi ste raspršili ovce moje, rastjerali ih, niste se brinuli za njih. Zato ću se ja sada pobrinuti za vas zbog zlodjela vaših - riječ je Jahvina."
  • Jr 24, 5 "Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: "Kao na ove dobre smokve, tako ću milostivo pogledati na sužnje judejske koje sam s ovoga mjesta prognao u zemlju kaldejsku."
  • Jr 24, 15 "Ovako mi reče Jahve, Bog Izraelov: "Uzmi ovaj pehar vina iz moje ruke i napoji njime sve narode kojima ću te poslati."
  • Jr 27, 21 "Da, ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov, o posuđu koje preostade u Domu Jahvinu, u dvoru kralja judejskog, i u Jeruzalemu..."
  • Jr 29, 24-25 "A Šemaji ćeš Nehelamcu poručiti: "Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: Ti si u svoje ime poslao pisma svemu narodu koji je u Jeruzalemu, i svećeniku Sefaniji, sinu Maasejinu, i svim ostalim svećenicima..."
  • Jr 30, 2 "Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: "Upiši u knjigu sve ove riječi koje ti govorim."
  • Jr 32, 36 "Ipak, ovako govori Jahve, Bog Izraelov, o tom gradu za koji vi velite da će od mača, gladi i kuge pasti u ruke kralju babilonskom..."
  • Jr 33, 4 "Jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov, o kućama ovoga grada i o dvorima kraljeva judejskih, porušenim zbog nasipa i mača..."
  • Jr 34, 13 "Ovako govori Jahve, Bog Izraelov: "Ja sam sklopio Savez s ocima vašim u dan kada ih izvedoh iz Egipta, iz zemlje ropstva, govoreći..."
  • Jr 42, 9 "...te im reče: "Ovako govori Jahve, Bog Izraelov, kojemu ste me poslali da izlijem preda nj molbu vašu..."
  • Jr 44, 2 "Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "I sami vidjeste svu nesreću koju sam svalio na Jeruzalem i na sve gradove judejske: evo danas su to gomile ruševina, a u njima nitko više ne živi..."
  • Jr 44, 7 "Zašto sami svaljujete na se tako golemu nesreću" - govori Jahve, Bog nad Vojskama, Bog Izraelov - "te sami do korijena istrebljujete iz Judeje sve muško i žensko, djecu i dojenčad, te vam ni ostatka ostati neće..."
  • Jr 44, 11 "Zato ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "Evo, okrećem svoje lice vama, na nesreću vašu, da zatrem svu zemlju judejsku."
  • Jr 45, 2 "Ovako govori Jahve, Bog Izraelov, za tebe, Baruše..."
  • Jr 48, 1 8 "O Moabu. Ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "Jao brdu Nebu jer je opustošeno, postiđen je Kirjatajim i osvojen, tvrđa posramljena, razorena..."
  • Jr 50, 18 "Zato ovako govori Jahve nad Vojskama, Bog Izraelov: "Evo, kaznit ću kralja babilonskoga i zemlju njegovu, kao što kaznih kralja asirskoga."
  • Jr 51, 33 "Jer ovako govori Jahve, Bog Izraelov: "Kći je babilonska kao gumno u vrijeme kad se po njem gazi; još malo, i doći će joj vrijeme žetve." Jahvina osveta..."
  • Mal 2, 16 "Jer ja mrzim otpuštanje žena - govori Jahve, Bog Izraelov - i onog koji nevjerom haljine svoje kalja - govori Jahve nad Vojskama! Poštujte dakle život svoj, ne budite nevjerni! Dan gospodnji..."
  • Post 33, 20 "...podiže žrtvenik i nazva ga "El, Bog Izraelov". Osramoćena Dina
  • Ps 41, 14 "Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, od vijeka do vijeka! Tako neka bude! Amen!"
  • Ps 68, 36 "Strašan je Bog iz svojega Svetišta. Bog Izraelov daje moć i silu narodu svojemu. Blagoslovljen Bog!"
  • Ps 72, 18 "Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, koji jedini tvori čudesa!"
  • Ps 106, 48 "Blagoslovljen Jahve, Bog Izraelov, od vijeka dovijeka! I sav narod neka kaže: "Amen! Aleluja!"
  • Rut 2, 12 "Neka ti Jahve plati sve što si učinila i neka ti udijeli pravu nagradu Jahve, Bog Izraelov, kad si došla da se pod krila njegova skloniš!"
  • Suci 11, 21 "Jahve, Bog Izraelov, predade Sihona i svu njegovu vojsku u ruke Izraelu, koji ih porazi, te Izrael zaposjede svu zemlju Amorejaca koji nastavahu to područje."
  • Suci 11, 23 "I sada kad je Jahve, Bog Izraelov, protjerao Amorejce pred svojim narodom Izraelom, ti bi nas htio odagnati?"
Iz svega ovoga možemo zaključiti kako se ne radi o nekom madžarskom božanstvu, nego baš o izraelskom božanstvu.

No, ako ćemo biti precizni, Jahve nije bio ni Izraelov (Samarija, Galileja) Bog nego su to bili El i drugi, a tek kasnije u sedmom stoljeću (kad je sjeverno kraljevstvo poraženo i protjerano stanovništvo) varošica Jeruzalem počinje nešto značiti na Bliskom istoku, a Judejci (Jošia i ekipa) nameću svog Jahvu sjevernjacima tj. Izraelu. Kasnije i uz obilatu perzijsku pomoć Kira Velikog i Darija, i Jeruzalem se počinje puniti žrtvenim i poreznim zlatom.

Otud i dvije različite inačice Biblije (Izraelska tj. Samarijska i Judejska) kasnije spojene u jednu i otud toliko dvosmislenosti u svim knjigama.
Npr. oni Sjeverni ne očekuju Mesiju iz Davidove linije, jer oni imaju Melkisedeka, a David je potreban Judejcima (negdje od 4-5. st. kad ulazi u mit) da bi uspostavili svoj tobožnji drevni kraljevski autoritet nad cijelim Izraelom.

Istinitost Biblije kao Božje riječi - cikličko zaključivanje

To je zato, jer tako piše u bibliji, a biblija ne laže - jer ona je božija riječ...
A to da je biblija božija riječ, znamo po tome što nas tako naučava biblija - piše unutra.

Doktrina o raznim stupnjevima kazne u vječnom Paklu

Ta doktrina potječe od ovih Isusovih riječi:
"A ja vam kažem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit će podvrgnut sudu. A tko bratu rekne 'Glupane!', bit će podvrgnut Vijeću. A tko reče: 'Luđače!', bit će podvrgnut ognju paklenomu."

Teolozi kažu da na osnovu toga možemo očekivati nešto tipa Danteovih krugova u Paklu - razna tlačenja i torture, prema stupnju počinjenih grijeha. Od uvrede Duhu Svetome, koja je najgora (a nitko nema pojma što je to), do kazne za autora ovog sajta (ZIB), pa uvreda klera, ismjehavanje relikvija, eutanaziju, pobačaje zametaka, kontracepciju, prostituciju, rastave brakova, spolne odnose s više partnera/partnerica, umjetnu oplodnju, istraživanje matičnih stanica za nalaženje lijekova za najteže bolesti, prenamjenu crkvenih prostora, kritiku Crkve, čitanje Harry Pottera, Dawkinsa, ravnopravnost žena, ne vraćanje bogatstava koje je Crkva prigrabila sebi tijekom stoljeća itd.

Sukladna hijerarhija nagrađivanja trebala bi biti i u Raju. Neki su odmah desno od Oca, drugi pak među najvišim arkanđelima kerubinima i svecima, a neki u masama koje imaju samo liru i bijelu plahtu na komadiću oblaka. Koji je smisao da svi podjednako uživaju vječno u blaženstvu bez ikakve mogućnosti djelovanja? Pa to bi bilo kao da ih niti nema (što je daleko vjerojatnija opcija).

Bezumnici

"Bezumnik reče u srcu: 'Nema Boga.'"
Psalam 14

Jesu li anti-teisti bezumnici?
Gdje tu spadaju ateisti? Oni naprosto ne vjeruju u Boga. Ne zamaraju se tim konceptom, jer Ga ne drže da bi ikako mogao imati ikakva utjecaja na naš život - bez obzira na to postoji li ili ne postoji.
Ne računaju s Bogom u fizikalnim formulama, u svakodnevnom životu, ne mole Mu se da izliječi njihovo dijete od bolesti, ne nadaju se da će im Svemoćni Entitet pomoći kod pobjede njihove nogometne ekipe na svjetskom prvenstvu, itd.

Misterij Univerzuma će uvijek u njima izazivati bezgranično divljenje, i pokušat će ga dokučiti, premda neće nikada biti toliko umišljeni tvrditi da sve znaju.

Ateist osjeća prirodnu zahvalnost prema svemu postojećem, koja proizlazi iz njegove smrtnosti. Dobro čini radi samoga dobra tj. prirodne humanosti, a ne zato jer je to netko negdje propisao, a neki drugi proglasili svetinjom, niti iz želje za nagradom od Velikog Tatice na nebesima, koji kažnjava i nagrađuje svoju djecu.

Abraham je proklet

Abraham, Božji miljenik, slavni praotac čovječanstva i ujedinitelj triju ogromnih religija: židovske, muslimanske i kršćanske, kao i njihovih klonova, prema Božjem zakonu je proklet jer se oženio kćerkom svoga oca - polusestrom:
"Proklet bio koji legne sa svojom sestrom, bila ona kći njegova oca ili kći njegove majke.' - I sav narod neka reče: 'Amen!'"

Abraham priznaje svoj grijeh:
"A onda, ona je uistinu moja sestra: kći je moga oca, iako ne i moje majke, pa je pošla za me."

Kasnije svoju ženu dva puta daje za prostitutku i bogati se na njen račun, pretvaravši se da mu nije žena nego sestra, ko što je i bila.

"Nego reci da si mi sestra, tako da i meni bude zbog tebe dobro i da, iz obzira prema tebi, poštede moj život. Vide je faraonovi dvorani pa je pohvale faraonu i odvedu ženu na faraonov dvor. Abramu pođe dobro zbog nje; steče on stoke i goveda, magaraca, slugu i sluškinja, magarica i deva*."

Jadni faraon nije mogao odoljeti "prekrasnoj" Sari, Abrahamovoj ženi koja je u svojim sedamdesetima sigurno bila dobro očuvana. Možda je Abrahamu prijetila opasnost ako svoju suprugu-polusestru preda na korištenje faraonu, ali on to čini još jednom, kad nije postojala takva opasnost (ako je uopće i bilo ikakve opasnosti, osim prilike za brzo bogaćenje).

Abraham je svodnik još jednom:
Post 20, 1 - "Dok je boravio kao pridošlica u Geraru, rekao je Abraham za svoju ženu Saru da mu je sestra. I Abimelek, kralj gerarski, uze Saru sebi."

Na kraju je Abraham opet nagrađen. Ovaj puta za Saru ljepoticu s devedeset (90) godina:
"Abimelek uzme ovaca i goveda, sluga i sluškinja pa ih dade Abrahamu; vrati mu i njegovu ženu Saru."

A Bog, koji je "zatvorio svaku utrobu u domu Abimelekovu", opet dopusti ženama rađati nakon toga. (?!)

Izak, Abrahamov sin, isto čini sa svojom ženom: "Ona mi je sestra."
Kakav otac, takav sin.
___________________
*Pisac biblijskog teksta pogrješno navodi deve, jer deve nije mogao steći pošto su deve pripitomljene i uvedene kao domaće životinje na Bliski Istok tek oko 1200 g. pr.n. ere."

Invalidi su isključeni iz vjerske zajednice

...oni imaju manu pa kaljaju sveti Božji odar.

"Jahve reče Mojsiju: 'Reci Aronu: 'Nitko od tvojih potomaka, za njihovih naraštaja, koji imadne kakvu tjelesnu manu ne smije se primaknuti da prinosi hranu svoga Boga. Ni jedan na kome bude mane ne smije se primaknuti: nitko koji je slijep ili sakat; nitko izobličen ili iznakažena kojeg uda; nitko tko ima slomljenu nogu ili ruku; ni poguren, ni kržljav, ni bolesnih očiju, ni lišajav, ni krastav, niti uškopljenik.
Dakle, ni jedan od potomaka svećenika Arona koji imadne manu neka se ne primiče da prinosi u čast Jahvi paljenu žrtvu; budući da ima manu, neka se ne primiče da prinosi hranu svoga Boga. Može blagovati hranu svoga Boga i od žrtava presvetih, i svetih, ali neka ne dolazi k zavjesiniti se žrtveniku primiče jer ima manu. Neka ne skvrne mojih svetih stvari, jer sam ih ja, Jahve, posvetio.'"


"Kopilad" ne smije u Jahvinu zajednicu (tj. izvanbračna djeca,i njihovih 10 potomaka - sin, unuk, praunuk, šukununuk, šukun-šukununuk, šukun-šukun-šukununuk, šukun-šukun-šukun-šukununuk, šukun-šukun-šukun-šukun-šukununuk, šukun-šukun-šukun-šukun-šukun-šukununuk, šukun-šukun-šukun-šukun-šukun-šukun-šukununuk)
"Neka se u Jahvinu zajednicu ne prima onaj komu je stučena mošnjica ili odrezano udo.
Ni kopile neka se ne prima u Jahvinu zajednicu; neka se njegovi ne primaju u zajednicu Jahvinu ni do desetog koljena."


Ulazak na "sveto mjesto" bez nošenja zvončića može biti smrtonosan:
Ogrtač za svećenike: "Ogrtač za oplećak sav napravi od ljubičastog prediva... Na njegovu rubu sve naokolo .. zvonca od zlata naokolo; zlatno zvonce pa šipak, zlatno zvonce pa šipak naokolo ogrtača uz rub. Neka budu na Aronu dok vrši službu, da se čuje kad ulazi u Svetište pred Jahvu i kad izlazi; tako neće umrijeti."
Izlazak 28, 34-35

Zakon levirata

Muškarac mora napraviti dijete udovici svoga brata. Ako neće, njegova snaha/šurjakinja mu može pljunuti u lice pred gradskim starješinama i nazvati ga "bosonogi":
"Kad braća stanuju zajedno pa jedan od njih umre a da nije imao sina, žena pokojnoga neka se ne preudaje izvan kuće, nego neka k njoj pristupi njezin djever i uzme je sebi za ženute izvrši djeversku dužnost.
Ako, međutim, onaj čovjek ne želi da se oženi svojom snahom, onda njegova snaha neka dođe na vrata pred starješine i kaže: 'Neće djever moj da sačuva ime bratu svome u Izraelu; neće da mi učini djeversku dužnost.'
Neka njegova snaha k njemu pristupi na oči starješine pa mu skine s noge sandalu, pljune mu u lice i kaže ove riječi: 'Ovako se radi čovjeku koji neće da podigne doma svome bratu!' Taj neka se prozove u Izraelu 'Dom bosoga'."

Ponovljeni zakon 25, 5-9

Udovica vašega brata ima pravo na seks s vama. Ako joj ne udovoljite i ne potrudite se napraviti joj sina, može vam pljunuti u lice i skinuti sandalu pred starješinama. Dobit ćete i neugodan nadimak: 'Dom bosonoga'. Udovica očito ne smije odbiti ako joj "pristupite" i uzmete je za ženu (možete ih imati više). Tko joj je kriv što nije uspjela roditi sina pokojnom mužu da mu tako produži lozu. Njezine se kćeri ne spominju. Kao ni njezina loza ili ime. U Bibliji je sramotno spominjanje kćeri i žena općenito.

Vojska

"Kad se tko netom oženi, neka ne ide u vojsku; neka mu se ne dodjeljuje nikakva služba, nego, oslobođen, neka ostane kod kuće godinu dana da razveseljuje ženu koju je doveo."
Tko kaže da nema u Bibliji ništa pozitivno vezano za žene?

Čudesni pokus s runom na gumnu

- Gumno je prostor gdje se vrši žito. Često je u sredini kolac za koji se zaveže stoka koja gazi u krugu po nabacanom klasju i tako izdvaja žito.
- Runo je ostrižena ovčja vuna.

Bog je obećao vojskovođi Gideonu da će mu pomoći poraziti narod koji je obožavao Vrhunsko Božanstvo - Baala. No Gideon sumnja u to (vjerojatno je čitao Bibliju), i predlaže test s ovčjim runom. Bog to prihvati, i prvi puta osobno navlaži runo na gumnu rosom, a drugi puta, na zahtjev sumnjičavog Gideona, učini da je vuna suha, a zemlja ispod nje vlažna od rose. Pokus je uspio i Gideon povjerovao da će se na njegovoj strani boriti runo-vlažeći Bog, pa kreće u rat.

"Gideon reče Bogu: 'Ako zaista hoćeš osloboditi Izraela mojom rukom, kao što si obećao, evo ću metnuti ovčje runo na gumno: ako bude rose samo na runu, a zemlja ostane suha, tada ću znati da ćeš mojom rukom izbaviti Izraela, kao što si obećao.' I bi tako. Gideon urani sutradan te iscijedi rosu iz runa - punu zdjelu vode. Opet Gideon reče Bogu: 'Ne razgnjevi se na me što ti progovaram još jednom. Dopusti mi da još ovaj put pokušam s runom: neka samo runo bude suho, a neka po svoj zemlji bude rosa!' I Bog one noći učini tako: samo je runo ostalo suho, a po svoj zemlji pala rosa."
Suci 6, 36

Zatrpaj svoju nečist lopaticom!

"Ako je među tvojima tko postao nečist zbog noćnog izljeva (sjemena), neka iziđe iz tabora i neka se ne vraća u nj. A predvečer neka se u vodi opere te u smiraje može opet u tabor. Imaj izvan tabora mjesto gdje ćeš ići napolje. Sa svojom opremom nosi i lopaticu: njome ćeš, kad ideš napolje, iskopati rupu i poslije zatrpati svoju nečist. Ta Jahve, Bog tvoj, ide posred tvoga tabora da te štiti i da ti predaje neprijatelje."
(Ne bi bilo dobro da božansko stopalo zagazi u nečiju nečist.)

Engleske biblije taj važan higijenski Božji zakon opisuju ovako: "'When you squat outside...' '...dig a hole with the shovel to cover up what comes out of you.' 'For Yahweh your God moves about the camp to protect you and put your enemies at your mercy. Yahweh must not see anything indecent there or he will desert you.'

Prijevod:
'Kada čućneš vani ...' '...iskopaj jamu lopatom da prekriješ ono što je izašlo iz tebe.' 'Jer Jahve Bog tvoj kreće se oko tvog kampa da te zaštiti i izloži tvoje neprijatelje tebi na milost i nemilost. Jahve tu ne smije vidjeti ništa nepristojnog, inače će te napustiti.'

Umjesto da Izraelcima otkrije septičku jamu, kao mnogo jednostavniji način obavljanja nužde, Jahve se odlučio za vrlo neugodnu varijantu.
Naime, ako oko 2 milijuna ljudi u taboru, mora individualno kopati svoju rupu i tamo odložiti svoj izmet i zatrpati ga, koliko neugodnih iznenađenja će čekati jadne Izraelce kada pođu tražiti mjesto za svoju rupu?

Kako se nabraja samo 40 tabora u 40 godina, zamislite koliko je skrivenih rupa bilo oko tabora iskopano u tih godinu dana od strane 2 milijuna ljudi! Kako je ponestajalo prostora za te rupe oko tabora, na nuždu se moralo ići sve dalje i dalje, pazeći pri tome, kao u minskom polju, kuda će kročiti i gdje će kopati. Izmet, tako raspoređen oko tabora, nije bio nimalo mirisno ili po zdravlje povoljno okruženje.
Čak i da se radi samo o vojničkom kampu, opet imamo oko 600.000 izraelaca vojnika koji okolo traže i pune svoje rupe.

Prebrojavanje stanovništva

"Tada Satan ustade na Izraela i potače Davida da izbroji Izraelce. Bilo je to mrsko i u Božjim očima, pa Bog udari Izraela. Tako je Jahve poslao kugu na Izraela te pomrije sedamdeset tisuća Izraelaca."
1Ljetopisi 21, 1-14

Nakon čega su morali ispraviti podatke iz prokletog popisa.

Ali u 2Samuel 24, 1:
"Još je jednom srdžba Jahvina planula na Izraelce te potakla Davida protiv njih govoreći: "Idi, izbroj Izraelce i Judejce!"

Apologeti tumače da nije Bog nagovorio Davida na prebrojavanje nego Sotona. Bog ne može nagovoriti nekoga na zlo, a potom ga kazniti za taj čin. Zato služi Sotona. Njega je Vrhovni Bog ovlastio/poslao da nagovori Davida na to prebrojavanje, jer On ne može biti odgovoran za neko zlo. Onda je nemilosrdno kaznio njegov narod - poslao nekakvu kugu i pobio njih 70.000 (2Samuel 24, 15).

Zašto Bog bjesni ako se prebrojava stanovništvo? Zašto ne bjesni kad se to isto danas provodi?

Jahvino pravilo za novačenje

Tko ko' pas lapće vodu dok je pije, bit će dobar vojnik:
"Gideon povede narod na vodu i Jahve mu reče: 'Koji bude laptao vodu jezikom kao što lapće pas, stavi ga na stranu. Koji klekne da pije, odvoji ga na drugu stranu.' Onih koji su laptali vodu jezikom - prinoseći vodu rukom k ustima - bijaše tri stotine, a sav je ostali narod kleknuo da pije. Tad Jahve reče Gideonu: 'Sa one tri stotine ljudi koji su laptali vodu ja ću vas izbaviti i predat ću Midjance u vaše ruke. Svi drugi neka se vrate svaki svojoj kući.'"

Vojna taktika "I"

"Tada Hanun pograbi Davidove sluge, obrija im pola brade i skrati im haljine dopola, sve do zadnjice, i posla ih natrag."

Jošua 5, 3 "brdo Kožica"
"U to vrijeme Jahve reče Jošui: 'Načini sebi kamene noževe i ponovo obreži Izraelce.' Jošua načini sebi kamene noževe i obreza Izraelce na brežuljku Aralotu."
Aralot na hebrejskom znači "Brdo kožica" (ara=brdo, lot=kožica odrezana s vrha penisa).

Lukava taktika Izraelaca "II"

"Ne možemo pristati da svoju sestru damo čovjeku koji nije obrezan, jer bi to za nas bila sramota. Jedino ćemo je dati ako postanete kao i mi, ako obrežete sve svoje muškarce."
...Svi odrasli muškarci koji imaju pravo izaći na gradska vrata poslušaše Hamora i njegova sina Šekema, pa bude obrezan svaki muškarac - svaki koji ima pravo izaći na gradska vrata.
A trećega dana, dok su oni još bili u bolovima, dva Jakovljeva sina, Šimun i Levi, Dinina braća, pograbe svaki svoj mač i nesmetano dođu u grad te poubijaju sve muškarce... opljačkaju sva njihova dobra, a svu im djecu i žene - sve što je bilo po kućama - odvedu u roblje."

Postanak 34, 13-29

Ovaj potez je posebno pokvaren. Kao da npr. katolici ponude pokrstiti neke nevjernike u crkvi i daju im svetu pričest sa otrovanim hostijicama.

Lukava taktika Izraelaca "III"

"Tako vojska iziđe za boj spremna pred Izraela i bitka se zametnu u Efrajimovoj šumi. 7 Izraelsku vojsku potukoše Davidovi ljudi; i velik poraz bijaše u onaj dan: dvadeset tisuća mrtvih. Boj se proširio po svemu onom kraju i više je ljudi onoga dana progutala šuma nego mač."
(valjda je šuma bila puna lavova, krokodila i medvjedova, a možda su se i stabla umiješala u boj)

Jeremija 25, 9-12 kaže da će Južno Judejsko kraljevstvo car Babilona - Nabukodonozor držati u ropstvu sedamdeset godina. Ali ropstvo je trajalo samo 47 godina i Nabukodonozor je umro prije nego što je ropstvo završilo. Znači i Jeremija je lažni prorok.

Knjiga o Juditi sadrži niz očitih povijesnih netočnosti, kao npr. da je Nabukodonozor bio kralj Asirije umjesto Babilona (Judita 1, 1).
Interesantna je apologetska obrana na koju sam naišao:
"Da bismo tu knjigu usporedili s nekom modernom knjigom, mogli bismo zamisliti knjigu koja piše o borbi miss Amerike protiv Adolfa Hitlera, kralja Rusa. Da li biste takvo djelo identificirali kao literarnu povijest ili alegoriju radi moralne pouke?"

Neuništivi Amalekiti

Nakon što ih je Šaul potpuno istrijebio (1Samuel 15, 7-8) a zatim David (1Samuel 27, 8-11), Amalekiti ponovno napadaju! (1Samuel 30, 1 )

Jošua 17, 18 obećaje Izraelcima:
"Istjerat ćeš sigurno Kanaance ako i imaju željezna kola, ako i jesu jaki."

Ali Knjiga o sucima 1, 19 kaže da Judini napad protiv Kanaanaca nisu uspjeli u nizinama, jer su bili opremljeni željeznim kolima:
"Jahve bijaše s njim te on osvoji gorje, ali ne mogaše potjerati onih u nizini jer imahu željezna kola."

Jahve ih nije mogao poraziti zbog željeznih kola? Željezo je za Jahvu kao kriptonit za Supermena? Koliko je on stvarno svemoguć?

Biblija je najviše tiskana, ali i najmanje u cijelosti čitana knjiga na svijetu! Po količini okrutnog nasilja, vjerske i rasne nesnošljivosti, licemjerja i praznovjerja, to je jedna od rijetko ružnih knjiga u što se može uvjeriti svatko tko je pročita.

...-...


Protiv astrologa i čarobnica

Ne dopuštaj da vračarica živi! (Izlazak 22, 17)

"Čovjek ili žena koji među vama postanu zazivači duhova ili vračari neka se kazne smrću; neka se kamenuju i neka njihova krv padne na njih."
Levitski 20, 27

"Ne obraćajte se na zazivače duhova i vračare; ne pitajte ih za savjet. Oni bi vas opoganili."

"Neka se kod tebe ne nađe nitko tko bi kroz oganj gonio svoga sina ili svoju kćer; tko bi se bavio gatanjem, čaranjem, vračanjem i čarobnjaštvom; nitko tko bi bajao, zazivao duhove i duše predaka ili se obraćao na pokojnike."

"Ne slušajte, dakle, svojih proroka, gatalaca, sanjara, zvjezdara svojih i čarobnjaka koji vam govore: ..."

"Onaj prorok ili sanjač neka se pogubi jer je poticao na otpad od Jahve, Boga vašega, koji vas je izveo iz zemlje egipatske i otkupio vas iz kuće ropstva."


Jahvin magijski ritual za bacanje čini na opsjednuti grad...

...(Jahve će na njega onda trgnuti svoj mač)

"A ti, sine čovječji, uzmi mač naoštren, uzmi ga kao britvu brijačku i obrij glavu i bradu. Zatim uzmi mjerice i porazdijeli. Trećinu spali posred grada ognjem kad se navrše dani tvoje opsade; trećinu uzmi i sasijeci mačem oko grada; trećinu baci u vjetar - i svoj ću mač trgnuti na njih. Uzmi malo i zaveži u skute haljine. Od toga opet nešto uzmi, baci u vatru i spali: odatle će se razgorjeti vatra svemu domu Izraelovu!"
Ezekiel 5, 1

"Nek' ustanu samo da te spase oni koji premjeravaju nebesa, koji promatraju zvijezde i koji svakog mjeseca proriču ono što će te snaći. Gle, oni će biti poput pljeve, oganj će ih sažeći."
Ovo "proročanstvo" se obistinilo - u kricima stotina tisuća nevinih žena koje su mučene i žive spaljene zahvaljujući ovim i sličnim recima biblije.

Hrvanje Jakova s Bogom

"Jakov ostane sam. I neki se čovjek rvao s njim dok nije zora svanula. Videći da ga ne može svladati, ugane mu bedro pri zglobu, dok su se rvali. Potom reče: 'Pusti me jer zora sviće!'
Ali on odgovori: 'Neću te pustiti dok me ne blagosloviš.'
Nato ga onaj zapita: 'Kako ti je ime?'
Odgovori: 'Jakov.'
Onaj reče. 'Više se nećeš zvati Jakov nego Izrael, jer si se hrabro borio i s Bogom i s ljudima i nadvladao si.'
Onda zapita Jakov: 'Reci mi svoje ime!'
Odgovori onaj: 'Za moje me ime ne smiješ pitati!' I tu ga blagoslovi.
Onom mjestu Jakov nadjene ime Penuel jer - reče - 'Vidjeh Boga licem u lice, i na životu ostadoh.'
Sunce je nad njim bilo ogranulo kad je prošao Penuel. Hramao je zbog kuka. Zato Izraelci do današnjeg dana ne jedu kukovnu tetivu što se nalazi na bedrenom zglobu, budući da je Jakovljev bedreni zglob bio iščašen u kukovnoj tetivi."

Postanak 32, 31

Dijabolični pijetao

Jedan od najsmješnijih procesa protiv vještica (koji su inače bili najužasnije što je čovjek u stanju napraviti svome bližnjemu) obavljen je 1474. god. protiv dijaboličnog pijetla, koji je bio toliko drzak da je snesao jaje. Jadno pernato stvorenje je prisustvovalo svečanom procesu, na kojem je osuđen na lomaču i javno spaljen u gradu Bazelu. Ništa čudno. Pa i Isus je demone prebacio u svinje i potjerao ih u provaliju.

...-...


Sveto Trojstvo

Bog Otac, Bog Sin i Bog Duh Sveti

Katolici tvrde da Duh Sveti «izlazi od Oca i Sina» (ex Patre Filioque procedit), a pravoslavci pak kažu da Duh Sveti zasigurno «izlazi od Oca po Sinu».
Bog Otac ima odnos prema Mariji kao prema svojoj najdražoj, najmilijoj kćeri. Duh Sveti Mariju ljubi kao svoju jedinu i prečistu zaručnicu, a Sin ljubi Mariju kao svoju uzvišenu majku.

Budući da se radi o stvarima koje su presudne za budućnost čovječanstva, vrijeme je da konačno razjasnimo taj misteriozni pojam Svetoga Trojstva:

Isus Krist je Bog, kao i Sveti Duh, ali nema ih više, sva trojica su Jedno. Isus je svoj vlastiti otac i svoj vlastiti Sin. Sveti Duh nije niti otac niti sin već oboje.

Sina je začeo Duh, ali je postojao prije toga – kao i kasnije, nakon smrti na križu.
Prema nebeskoj tablici množenja: jedan puta jedan je tri, a tri puta jedan je jedan. Ako oduzmemo dva od jedan ostaje tri, a ako dodamo dva i jedan nastaje jedan.

Marko 13, 32
"A o onom danu i času nitko ne zna, pa ni anđeli na nebu, ni Sin, nego samo Otac."
Sin ne zna kada će biti Sudnji dan. Je li to Sin koji je dio trojstva pa ne znade? Bog taji nešto sam od sebe?

Sin je morao obaviti samoubojstvo raspećem na križ (ali oživio je), da bi Svemogući Bog Otac oprostio ljudima jedan grijeh koji nisu počinili (naslijedili ga od Eve i Adama koji nisu razlikovali dobro i zlo).

Na križu zavapi: "Bože zašto si me ostavio", tj. zašto sam ostavio samoga sebe na križu, a kada moli Oca da ne pije kaleža muke križa, On moli samoga sebe da se ne žrtvuje pred samim sobom.

On je Božji sin, ali nije mlađi od Boga, jer su oba tj. On, isto vječno stari, kao i Sveti Duh koji je sišao na apostole i Krista tj. samog sebe.
A Djevica Marija (Mirijam) je začela po Njemu, kako bi se On rodio i umro na križu, i uskrsnuo treći dan, iako je vječan kao i njegov svemogući Otac tj. On sam.
(Ingersoll's Works, Vol. 4, str. 266-67)

Još jedna stvar ako želite uludo trošiti svoje dragocjeno vrijeme u teološkim petljancijama:
Bog je učinio ljude da imaju slobodnu volju. To je dobro, jer bi inače bili "robovi bez svoje volje".
No onda se mogu odlučiti i za zlo tj. izabrati pakao kao vječnu odijeljenost od Boga koji je Ljubav. Čemu onda Isusovo otkupljenje? Zašto bi Bog sebe "žrtvovao" da ljudi ipak mogu u raj, iako su se svojevoljno okrenuli od Boga? Briše li Isusova žrtva ljudsku slobodnu volju?

Kakva je to uopće slobodna odluka za Dobro, jer ako ne "prihvatite Krista" (što li to znači?) čeka vas vječna surova vatrena kazna. Izgleda da je Bog nešto zabrljao pa to pokušava traljavo popraviti.

Odnos Isusa i Marije

- Ako je Isusa rodila Marija, njegova je majka;
- Ona "jer je začela po duhu Svetomu", a svi su Jedno-Otac Sin i Duh, bila mu je žena;
- Bog, Otac cijelog čovječanstva, a jedno s Kristom, Marija mu je kćerka;
- Ona, kao Božja kćerka, a Isus kao Sin Božji, Isusova je sestra;

Slavna trojstva

Vedska- Indra, Surya i Agni;
Indija- Brahma, Vishnu i Siva; kasnije Vasudeva, Devaki i Krishna;
Egipat- (Abydos) Osiris, Isis i Horus; (Teba) Amen-Ra, Nut (Mut ili Neith) i Chonsu;
Grčka- Zeus, Atena i Apollo;
Rim- Jupiter, Juno i Minerva;
Kaldeja- Ana, Ea i Bel;
Kršćanstvo- Yahveh, Sveti duh (Ruach) i Isus;

Čudesna rođenja/ začeća

Hinduizam: Šivi je supruga Parvati prekrila oči, a iz kapi znoja koja je pala u Šivino treće oko na sredini čela nastalo je dijete, slijepo jer je začeto u tami.

Budizam: Buddha je u majčinu utrobu ušao u obliku snježnobijelog slona (ili prema drugoj pripovijesti kao zvijezda sa šest krakova), bezgrešno je začet, a nakon devet mjeseci izašao je iz boka svoje majke, ne nanoseći joj bol. Nakon sedam dana majka je umrla od radosti, da bi se ponovo rodila među bogovima.

Stari Egipat: Izida, simbol božanskog materinstva, posthumno je začela Horusa, Ozirisovog sina.

Afrika: Itonde, bog plemena Nkundo u Zairu, umire, jer je postao žrtva moćnih šumskih duhova, ali tog trena iz majčinog lista noge rađa se njegov sin Lianja Zračeći.

Zapadna Afrika: riječni duhovi blizanci iz obitelji guštera monitora ušli su u trbuh majke dok je plivala u rijeci i rodili su se u liku smrtnika.

Antička Grčka: Perzej, sin Danaje (unuke Abasa, kralja Arga) i Zeusa, začet je oplodnjom u obliku zlatne kiše, iako je Danaja bila zatočena u brončanoj podzemnoj odaji.

Kršćanstvo: djevica (bezgriješno začeta od svojih roditelja) rađa Isusa Krista.

Amerika: Inke: božica Coatlicue (zemlja-majka) bezgrešno je začela Huitzilopochtlija, jer ju je oplodila lopta od paperja i pahuljica. Njena obitelj ju je htjela ubiti, ali Huitzilopochtli isklizne iz majčinog trbuha u punoj ratnoj opremi i sviju pobije.

Pleme Tsimshian (sjevernoamerička pacifička obala): Gavran je stvorio zemlju i zakone, a tu moć dao mu je njegov otac. Na zemlji nije bilo svjetla, jer ga je čuvao sebični poglavica samo za sebe u kući uz rijeku Nass. Zato se gavran pretvorio u cedrov list, kojeg je skupa s vodom popila poglavičina kći i rodila dijete. To dijete je stalno plakalo, sve dok mu poglavica nije dao torbu sa svjetlošću. Tada se dijete pretvori u gavrana i pobježe s torbom svjetlosti, koju je darovao ljudima.

Pleme Mixteka (Srednja Amerika): preci su izašli iz tijela koje je istodobno povrće i ljudsko tijelo, a događaju je prisustvovao i bog Quetzalcoatl.

Woodoo: Loko, bog vegetacije, a često ga se obožava u vidu drveta, daje znanje o tajnovitim svojstvima trava. Jednog dana u šetnji je naišao na paket, u kojem je bio kamen. Odnio ga je kući i tada se kamen pretvorio u dijete, koje će kasnije postati Nibo, jedan od Guedea (bogova smrti)...

...-...


Štovana gospođo s radio Marije
,

Zahvaljujem na vašem trudu i žrtvovanju koje pokazujete ukazujući ljudima na Božji Zakon. Puno toga sam naučio slušajući vašu emisiju i trudim se moja saznanja podijeliti sa što više ljudi. Kada netko brani npr. homoseksualnost, jednostavno ga podsjetim na Knjigu Mojsija 3, Levitski 18, 22, gdje je pojašnjeno da je homoseksualnost grozota. Kraj diskusije.
Treba mi još nekoliko objašnjenja o nekim posebnim Zakonima Božjim, kao:
  • Kada pred oltarom spaljujem bika kojeg žrtvujem Bogu, znam da je Njemu to na ugodan miris. Problem su moji susjedi koji se žale na smrad. Da ih satrem?
  • Htio bi prodati moju kćer kao robinju (Izlazak 21, 7). Što mislite, kolika bi trebala biti njezina cijena?
  • Znam da ne smijem stupiti u kontakt sa ženom koja upravo ima menstruaciju (Levitski 15, 19-24). Kako ću to saznati? Pokušao sam pitati, ali većina žena reagira uvrijeđeno.
  • Prema Levitskom Zakonu 25, 44 smijem imati robove, i to muške i ženske, ako su od susjednih naroda. Moj prijatelj tvrdi da se to odnosi na Bosance, ali ne i Slovence. Možete li mi to objasniti? Zašto ne smijem posjedovati Slovence i Slovenke?
  • Jedan od mojih susjeda radi subotom. U Izlasku 35, 2 jasno piše da ga se mora zato smaknuti. Jesam li stvarno moralno obvezan da ga vlastoručno kamenujem?
  • Jedan od mojih prijatelja tvrdi da se školjke i rakovi ne smiju jesti (Levitski 11, 10) ali da to ipak nije toliko strašno kao homoseksualnost. Možete li nam pomoći?
  • Levitski 21, 20 propisuje da se smijem približiti oltaru samo ukoliko su mi oči zdrave. Moram priznati da nosim naočale za čitanje. Mora li moj vid biti perfektan ili ipak postoji neka tolerancija dioptrije?
  • Većina mojih prijatelja šišaju kosu (čak i na sljepoočnicama) i briju svoje brade, unatoč zabrani (Levitski 19, 27). Na koji način da ih smaknem?
  • Levitski 11, 16-8 nas uči da ne smijemo dirati kožu mrtve svinje. Smijem li ipak igrati nogomet ako nosim rukavice?
  • Moj tetak se bavi poljoprivredom. Ogriješio se protiv Sv. Pisma (Levitski 19, 19) jer mu rastu razni plodovi na istome polju. Osim toga njegova žena nosi odjeću od dvaju različitih tkanina (pamuk i poliester). Da bi stvar bila još gora, često psuje i uzalud spominje ime Božje. Je li stvarno potrebno da okupimo cijelo selo da bi kamenovali tetka i njegovu ženu (Lev. 24, 10-16)? Zar ne bi bilo dovoljno kad bi ih spalili na lomači u okviru male obiteljske ceremonije, kako je i običaj za grješnike koji spavaju sa svojom svekrvom (Lev. 20, 14)?




"Kad bi mi barem Bog pružio kakav jasan znak! Kao na primjer veliki depozit na moje ime u švicarskoj banci."

[Woody Allen]
 

© 200 znanost i biblija | znanost-i-biblija.blogspot.com